Istina je prava novost.

SKRB ZA STRADALNIKE DOMOVINSKOG RATA U HRVATSKOJ

Netoean podatak o samoubojstvima hrvatskih branitelja

Zagreb, 17. 2. 1996. (IKA) – “Netoean je podatak iznesen nedavno u javnosti o 960 samoubojstava hrvatskih branitelja i povratnika s bojišta za 1994. godinu”, istaknuo je predstojnik Ureda za žrtve rata pri Vladi RH dr. Zvonimir Knezovia na tiskovnoj konferenciji održanoj 16. veljaee u prostorijama Ureda u Zagrebu, te je predoeio podatke Hrvatskog zavoda za statistiku s pregledom samoubojstava u RH od 1985. do 1994. godine za sveukupnu mušku populaciju od 15 do 54 godine, kojima je opvrgao tu tvrdnju. Podnijeto je i izvješae o stanju bazi podataka i procesu traženja nestalih i zatoeenih osoba. “Prema posljednjim podacima, od 15. veljaee 1996. godine, traženih je osoba 2.795, a najveai je broj nestalih u vukovarsko-srijemskoj županiji. S obzirom na ostale županije na tu županiju otpada 44% nestalih i zatoeenih, a na drugom je mjestu sisaeko-moslavaeka županija s 23%”, istaknuto je na konferenciji. Voditeljica Komisije za kršenje ljudskih prava pri Uredu Darija Remeta govorila je o kršenju konvencije o pravima djeteta u tijeku rata u RH, te je predstavila pubilkaciju “Djeca ranjena tijekom rata u Hrvatskoj” koja je izdata u suradnji s UNICEF-om, a u kojoj su iznijeti podaci o stradanju djece, kao i vodie za ostvarivanje prava djeteta stradalnika domovinskog rata. Proeelnik Ureda za pravna pitanja dip. iur. Antun Prajdia predstavio je Vodiee za ostvarivanje prava civilnih i vojnih stradalnika domovinskog rata u kojima je objašnjena zaštita i pomoa stradalnicima. Voditelj Ureda za suradnju s Udrugama iz domovinskog rata, Jasenko Blekia predstavio je Imenik Udruga iz domovinskog rata, a Cvjetana Plavaš-Matia predstavila je Imenik organizacija humanitarne djelatnosti. Na kraju je istaknuta potreba uspostave što bolje suradnje svih tijela, od državnih, županijskih, udruga domovinskog rata, humanitarnih udruga, pa sve do crkvenih, kako bi se pružila što bolja, bilo sociološka, bilo psihološka pomoa svim stradalnicima.
Ured provodi i program psihosocijalne pomoai stradalnicima kojemu je cilj cjelovita skrb o svim stradalnicima diljem Hrvatske, te je do sada otvoreno 18 centara-savjetovališta koji provode taj program. Tako?er, predložen je projekt Informacijskog sustava za stradalnike kojim bi se poboljšala ueinkovitost svih djelatnika u sustavu zaštite i pomoai stradalnika.