Đakovo, (IKA/TU) – Na Misi posvete ulja u đakovačkoj katedrali-bazilici Sv. Petra, s cijelim prezbiterijem đakovačko-osječkim i kršćanskim pukom, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Marin Srakić u Svećeničkoj godini svečano je 1. travnja proslavio svoje jubileje – pedeset godina svećeništva i dvadeset godina biskupske službe. U homiliji nadbiskup Srakić osvrnuo se na citat knjige Levitskoga zakonika i pojasnio zašto jubileje proslavlja baš na Veliki četvrtak: “U knjizi Levitskog zakonika Gospodin je pozvao izraelski narod na proslavu jubilarne godine. I u mome svećeničkom životu naredalo se “sedam puta sedam godina” pa su neki smatrali da bih trebao “zaoriti u trubu”. No, budući da sam i za svećenika i za biskupa zaređen u korizmi, nisam htio svoj svećenički jubilej proslaviti uz trube, nego uz vas, draga braćo svećenici, uz koje sam se uvijek osjećao ugodno i koji ste mi uvijek bili podrška u mom svećeničkom i biskupskom životu. Htio sam na današnji svećenički dan zajedno s vama zahvaliti na Gospodinovu “daru i milosti” svećeništva. Gospodin je začetnik našeg zvanja i poslanja. Promatrajući svoje podrijetlo i svoju prošlost, pitam se ozbiljno, zašto je baš mene izabrao, iako je imao bolji izbor. To ćemo saznati tek u vječnosti.”
U nastavku homilije sjetio se svećeničkoga ređenja u vrijeme tjeskobe i neizvjesnosti komunizma, već u četvrtoj godini teološkog studija te biskupskog ređenja u vrijeme iščekivanja prvih slobodnih izbora: “Kako se ne bih sjetio 2. obljetnice svog biskupskog ređenja, 24. ožujka 1992. godine, kad sam preko Mađarske i Srijema posjetio okupirano područje biskupije i prošao kroz trinaest okupatorskih rampi, na kojima su nas dočekali s uperenim kalašnjikovima? Koliko je delegacija saslušano, koliko je noći probdjeveno, koliko tisuća kilometara prevaljeno da se nađu dobročinitelji, koliko je znoja proliveno, koliko je živaca uništeno, koliko uvjeravanja prognanika koji su bili na rubu izdržljivosti da budu strpljivi i ne gube nadu u povratak?! Nisam ni bio svjestan što će mi značiti biskupsko geslo: ‘Spe et labore’. A potom je došao trenutak mirne reintegracije i povratka. Pred cijelim svijetom mogu posvjedočiti da su za vrijeme rata svećenici bili najsvjetlija točka”, zaključio je nadbiskup pred više od 180 okupljenih svećenika i prisjetio se važnih događaja u svojoj službi poput dolaska sluge Božjega pape Ivana Pavla II. u Đakovo i Osijek, proslave 1700. obljetnice mučeništva mučenika Panonije srijemske, uzdignuća Teologije u Đakovu na rang Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a potom je osamostaljena i Srijemska biskupija, a Đakovačka ili Bosanska preimenovana je u Đakovačko-osječku nadbiskupiju i uspostavljena Đakovačko-osječka crkvena pokrajina ili metropolija.
Na kraju homilije nadbiskup se preporučio vjernicima u molitve: “Molite Gospodina, da svoju biskupsku službu usredotočim na čuvanje zajedništva naše Đakovačko-osječke Crkve, da kao biskup naviještam evanđelje nade razočaranima, siromasima, bolesnima, obespravljenima. Molite da ni ja ni naša nadbiskupijska zajednica ne budemo ravnodušni pred velikim pitanjima društvene pravde, solidarnosti i gospodarske ravnoteže. Neka ljudi našeg doba, vjernici i nevjernici, vide da naša Crkva, razborita, oprezna i strpljiva, stoji na strani obitelji i života.”

Nakon misnoga slavlja čestitku nadbiskupu Srakiću pape Benedikta XVI. pročitao je mons. Luka Marijanović, u kojoj Papa ističe vrlinu i dovitljivost pastoralnoga duha nadbiskupa Srakića te nastavlja: “Posvuda se naime i na istome mjestu nailazi na dokumente i svjedočanstva izvrsnoga pastira, zaštitnika studija koja su sjala naviše kada je tu bjesnio rat. Nakon što si sve to učinio dali su ti poželjnu ocjenu hrvatski biskupi koji su te izabrali za predsjednika Konferencije. Zato kad se približava tvoja jubilarna obljetnica, želimo ti javno uputiti svoje čestitke te potvrditi svoje priznaje, dok kod samog Božanskog Pastira molimo obilatu nagradu i utjehu duha za tvoje zasluge. A što se tiče našeg apostolskog blagoslova, od srca danog obilato prije svega tebi, treba ga podijeliti i s pomoćnim biskupom kao i s cijelom Crkvom.
Čestitao je i pomoćni biskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, prikazavši život nadbiskupa Srakića u svjetlu njegova biskupskog gesla “Nadom i radom”, svećenički rad kao profesora i odgojitelja te napore i djelovanje između kojih je izdvojio “29 godina službe profesora moralne teologije i katoličkog društvenog nauka na današnjem Fakultetu, a uz to i latinskog te talijanskog jezika kroz više godina; višegodišnju predavačku službu na poslijediplomskom studiju KBF u Zagrebu; predavanje vjeronauka na Biskupijskoj gimnaziji J. J. Strossmayera, predavanja na Institutu za teološku kulturu laika u Osijeku te sudjelovanje u teološkoj formaciji novakinja u Samostanu Milosrdnih sestara sv. Križa; potom 5 godina službe prefekta u Bogoslovnom sjemeništu i 12 godina službe rektora. Prvi rektor Visoke bogoslovne škole nakon njezina osamostaljenja od Bogoslovnog sjemeništa; gotovo 25 godina samozatajnog rada u knjižnicama navedenih ustanova i Stolnoga kaptola te u knjižnici i arhivu Biskupskoga ordinarijata; služba suca ženidbenog suda; član Prezbiterskog vijeća, Zbora savjetnika, Biskupijskog ekonomskog vijeća, Vijeća BKJ za duhovna zvanja i sjemeništa; kanonik; krizmatelj i biskupov delegat na različitim crkvenim i društvenim svečanostima i slavljima. I uz sve to znanstvenik i istraživač, publicist i prevoditelj, s više od 4000 kartica autorskoga teksta, među kojima je potrebno na osobit način istaknuti zahtjevni rad i objavljivanje Bibliografije svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije.” Biskup Hranić istaknuo je i djelovanje nadbiskupa Srakića u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u službi predsjednika Vijeća HBK za nauk vjere i katehizaciju; predsjednika Pravne komisije HBK, predsjednika Vijeća za sjemeništa i duhovna zvanja te kao člana Stalnoga vijeća HBK, kruna svih tih službi unutar HBK jest izbor na časnu i odgovornu službu predsjednika Hrvatske biskupske konferencije 2007. godine.

“Poštovani i dragi Oče nadbiskupe, nadom i svojim neumornim radom, uvelike ste unaprijedili život i pastoralno djelovanje naše Nadbiskupije, strukture i lice Crkve u Slavoniji i Srijemu, te kao predsjednik HBK snažno utječete i na život Crkve na našim hrvatskim prostorima. Taj Vaš doprinos zasigurno će imati i dalekosežne posljedice za daljnji razvoj, ne samo života Crkve na području naše Đakovačko-osječke nadbiskupije i metropolije, nego i za susret najistočnije većinske katoličke regije i Katoličke Crkve s većinskim pravoslavnim svijetom i istočnom Crkvom, na povijesnoj granici Zapada i Istoka Europe, za život Slavonije kao regije unutar samostalne Hrvatske države i novog zemljopisnog i političkog ustroja Europe”, zaključio je pomoćni biskup svoju čestitku želeći nadbiskupu Srakiću dobro zdravlje te nastavak zauzetog i plodnog nadbiskupskog vodstva i rada kroz još godine mnoge.

Uime prezbiterija čestitku i zahvalu za pastirsku brigu uputio je vlč. Franjo Ivić, župnik u Soljanima, a uime redovnika i redovnica sestra sv. Križa Blaženka Perković. Uime vjernika laika, svih obitelji Nadbiskupije, djelatnika Nadbiskupskih ustanova i suradnika, čestitala je Josipa Hrehorović sa suprugom i njihovo petero djece. Ističući samozatajnu i predanu svećeničku i biskupsku odnosno nadbiskupsku službu posebno su zahvalili za Godinu braka i obitelji jer je na taj način široj društvenoj zajednici skrenuta pozornost na bračne i obiteljske vrijednosti majčinstva i očinstva.
Mons. dr. Vladimir Dugalić pojasnio je značenje poklona koje je nadbiskup Srakić primio: kaleža s ugraviranom posvetom “Prezbiterij i vjernici Đakovačko-osječke nadbiskupije o zlatnom svećeničkom jubileju i dvadesetoj obljetnici biskupstva nadbiskupa i metropolita Marina” te je najavio i drugi dar „Sabrana djela Marina Srakića”, koja će biti objavljena u 7 knjiga, s ukupno 4200 stranica, a ukazivat će na mnoge sate provedene u znanstvenom radu i istraživanju kao i u pripravi za navjestiteljsku službu te će biti iskaz životnog hoda nadbiskupa Srakića kao svećenika i biskupa te odraz službe profesora i odgojitelja.
Svečanost je završena Nadbiskupovim čestitanjem i uručenjem prigodnih darova ostalim jubilarcima: o. Zvonku Pšagu koji obilježava 60. obljetnicu svećeništva, zatim preč. Antunu Drenjančeviću, mons. Antunu Jarmu, vlč. Stjepanu Starešini i o. Albertu Theilemeieru, koji obilježavaju 50 godina svećeništva. Ove godine 25. obljetnicu svećeništva obilježavaju i vlč. Ivan Bešlić, župnik u Šumeću i upravitelj župe Kaniža i vlč. Stjepan Podboj, župnik župe sv. Nikole u Vinkovcima.