Josipdol, (IKA) – Župa Josipdol u Ogulinskom dekanatu svečano je proslavila blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Josipa. Središnju misu u predslavio je župnik Oštarija i upravitelj svetišta Gospe od čudesa pop Antun Luketić u koncelebraciji ogulinskog dekana mons. mr. Tomislava Rogića, mjesnog župnika Petra Šporčića, vojnog kapelana iz Zagreba Davida Klarića i župnika župe bl. A. Stepinca iz Ogulina fra Marijana Jelušića.
Propovjednik je sv. Josipa predstavio vjernicima kao zaštitnika njihove župe, zaštitnika Crkve ali i domovine Hrvatske. Josip je bio pravedan muž, čovjek dobra srca, primjernog pouzdanja u Boga, čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i onda kad je poslušnost tražila od njega velike žrtve, zaručnik i muž čista srca koji s poštovanjem živi s Marijom Djevicom kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji. Zbog svega toga zaslužuje sve ono poštovanje kojim su ga osobito kasnija i najnovija stoljeća obasipala. Stvarnu veličinu sv. Josipa uz Evanđelja otkrili su i sveti oci i kasnije teolozi i duhovni pisci. Kao sv. Augustin, sv. Toma Akvinski, Ivan Gerson i papa Klement XI., dok je Pio XII. uveo blagdan sv. Josipa, radnika, koji se slavi 1. svibnja. Ivan XXIII. apostolskim pismom od 19. ožujka 1961. proglasio je sv. Josipa zaštitnikom II. vatikanskog sabora. Sabor je uveo ime sv. Josipa u I. kanon, a zato je zaslužan mostarski biskup Petar Čule, koji se za to svojim uvjerljivim govorom na Saboru bio živo založio, a papa Ivan XXIII. odmah uvažio njegovo zalaganje.
Sv. Josipa je za zaštitnika Hrvatske 9. i 10. lipnja 1687. godine izabrao Hrvatski sabor. Biskupska konferencija na svom proljetnom zasjedanju 1972. “… stala je na stanovište da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. g., kojom se sv. Josip proglašuje nebeskim zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.” Kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. godine proglasio je Godinu svetog Josipa. U Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu 19. ožujka 1988. tom prigodom sastavio je i molio molitvu svetom Josipu za domovinu a to svetište izdaje i Glasnik Sv. Josipa. Na 37. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije održanom u Biskupskom ordinarijatu u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008. godine sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske. Sve to svjedoči kako je taj mili svetac drag kršćanskom srcu. Drag nam je jer je od svih smrtnika bio najbliži Isusu i Mariji, drag nam je zbog svoje vjernosti i tihog služenja otajstvu spasenja. Crkva osobito u novije vrijeme ima veliko pouzdanje u njega te mu se utječe u raznim velikim potrebama. Očito je da je sam Bog htio proslaviti svoga poniznog, tihog i poslušnog slugu. On je dostojno ispunio svoje životno poslanje i kao takav zaslužuje i naše povjerenje i udivljenje.
Jutarnje misno slavlje liturgijskim pjevanjem animirao je župni zbor pod vodstvom Ivanke Gašparović a popodnevno dječji zbor pod vodstvom Marice Rendulić. Misi su nazočili predstavnici svih udruga župe i općine na čelu s načelnikom Zlatkom Mihaljevićem.