Slavlje u svetištu Majke Božje Remetske
Zagreb (IKA )
Ako blagdan Velike Gospe odvojimo od njegova značenja, Marijina uznesenja na nebo i kršćanske vjere u vječni život, postat će kao i svaki drugi neradni dan, kratki predah, razonoda i opuštanje. Iskreno mislim da to ljudskom srcu, koje je Gospodin stvorio za novi život i istinsku sreću, nije dovoljno, rekao je kardinal Bozanić
Zagreb, (IKA) – Središnje večernje misno slavlje svetkovine Velike Gospe u svetištu Majke Božje Remetske u Zagrebu predvodio je 15. kolovoza zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s više desetaka svećenika i mnoštvom hodočasnika. Kardinal je istaknuo važnost poznavanja svoje vjere kako bismo je oduševljenije i zauzetije svjedočili u ovom vremenu relativiziranja vrednota i kako bismo u pojedinim životnim prilikama mogli donositi ispravne odluke i zauzimati vjerodostojne stavove. Razmišljanje o Blaženoj Djevici Mariji milosno nas potiče da u dubini sagledamo i svoj život. Osvrnuvši se na liturgijska čitanja, kardinal je dodao kako uskrsna pobjeda Krista, Sina Božjega i sina Marijina, u punini blista u Mariji. Njezino uznesenje na nebo svjedoči o potpunom i savršenom zajedništvu Majke s proslavljenim sinom Isusom. O tome pjeva i predslovlje mise: “Ti nisi dao da trune u grobu ona koja je iz svoga krila rodila utjelovljenog Sina tvoga, začetnika svakoga života”, rekao je kardinal Bozanić. Kardinal je pozvao vjernike da se ne zaustave samo na divljenju Marijinoj veličini. Pozvani smo istovremeno razmatrati o onome što je Gospodin u svojoj ljubavi zamislio za svakoga od nas i za naše spasenje. Zasigurno, Bog je Mariji uznesenjem iskazao veliki i jedinstveni privilegij: nadvisivši je nad sva stvorenja. Ali ta povlastica, uznesenje dušom i tijelom u slavu Božju, leži u činjenici da je Mariji unaprijed dano ono što će jednoga dana biti dano svim Kristovim vjernicima: uskrsnuće i život vječni. To je i naša sudbina, dodao je kardinal Bozanić.
Kardinal je ukazao na problem rasta broja siromašnih i napuštenih ljudi te je istaknuo kako se pojedini pokušavaju nasititi proizvodima blagostanja; kako se uči da je ekonomska sigurnost jedina garancija kvalitetnog života; ponekad se grčevito bori za zdravlje tijela kao da već na ovoj zemlji može osigurati besmrtnost. U stvarnosti sve je to samo varljivi pokušaj ispunjavanja praznine života osuđenog na propast. Čovjek nekad pokušava izgraditi raj na ovoj zemlji, jer ne vjeruje u onaj nebeski i pred tajnom smrti ne dopušta da nas vodi svjetlo vjere u vječni život i u uskrsnuće, nego jednostavno odbacuje misao o smrti. Kad osjeti da ga taj zemaljski raj ne usrećuje, kad se stvarnost smrti kobno nameće i neizbježni kraj gasi svaku neosnovanu nadu, upada u očaj, istaknuo je kardinal Bozanić.
Kardinal je upozorio da ako blagdan Velike Gospe odvojimo od njegova značenja, Marijina uznesenja na nebo i kršćanske vjere u vječni život, postat će kao i svaki drugi neradni dan, kratki predah, razonoda i opuštanje. Iskreno mislim da to ljudskom srcu, koje je Gospodin stvorio za novi život i istinsku sreću, nije dovoljno. Istinito je ono drugo: po vjeri, koja se neprekidno obnavlja potvrđujući stvarnost vječnoga života i neprolaznost radosti koja nas očekuje, blagdan Uznesenja Marijina pruža nam, kao dragocjeni Božji dar i vidljivi znak njegove ljubavi, i u svakidašnjici male, skromne, jednostavne i duboke radosti istinskoga života. Pruža nam radost uživanja u lijepim stvorenim stvarima kao i u umjetnosti: radost putovanja, susreta i prijateljstva, radost u zasluženom odmoru ili razonodi koja obnavlja i vraća snagu; radost pronicanja u svoju nutrinu i susreta s Gospodinom u slušanju, rekao je kardinal Bozanić pozvavši vjernike da uzdignu svoj pogled k najvjernijoj odvjetnici Hrvatske, zvijezdi jutarnjoj koja rasvjetljuje tmine naše nesigurnosti, koja nas jača u tjeskobi pred spoznajom naših slabosti, Majci koja nas u trenucima malaksalosti opominje: “Od koljena do koljena dobrota je njegova nad onima što ga se boje”.