Požega, (IKA) – Postoji sve više indicija da bi upravo Slavonija mogla biti kolijevka glagoljaštva u Hrvatskoj, za što postoje i određene povijesne činjenice, među ostalim čulo se na predstavljanju glagoljskih natpisa u šest predturskih crkava Požeške biskupije koje su smještene uz rijeku Orljavu, od Požege do njezina ušća u Savu. Zanimljive glagoljske natpise predstavio je 7. prosinca u dvorani sv. Terezije u Požegi prof. Milan Paun iz Vukovara, koji se već godinama bavi proučavanjem glagoljice u Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji. Naime, do prije desetak godina bilo je uvriježeno mišljenje da je glagoljica vezana samo uz Istru i Kvarnersko područje, gdje su je donijeli i širili učenici Ćirila i Metoda. No, prije desetak godina pronađeni su glagoljski natpisi u nekim slavonskim crkvama. Tako je u crkvi Sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu u Požeštini pronađeno čak 9 natpisa na glagoljici te još nekoliko na uglatoj ćirilici te latinici. I u susjednom selu Lovčićima u romaničkoj crkvi, jedinoj takvoj očuvanoj u Slavoniji, pronađena su dva glagoljska natpisa. Premda se smatra da je Bašćanska ploča prvi pronađeni pisani spomenik s glagoljicom to ipak nije tako. Naime, u Subockoj kod Novske Luka Oriovčanin 1817. pronašao je kamen s ćirilićnim natpisom na kojem su bila i četiri glagoljska slova. Nažalost, taj kamen nije sačuvan, ali sigurno negdje postoji, ističe prof. Paun. Osim što su pronađeni natpisi dokaz da se glagoljalo na širem prostoru Hrvatske pa tako i u Slavoniji, Paun dodaje da se prema istraživanju američkog povjesničara mađarskog porijekla Imre Bobana može pretpostaviti da je upravo Slavonija bilo područje iz kojeg se širila glagoljica. Taj povjesničar tvrdi da Moravska, iz koje dolaze Ćiril i Metod, nije bila u Slovačkoj nego u Srijemu. U prilog tome govori podatak da je Metod bio srijemski biskup te da se u tim krajevima dugo štovalo dvojicu braće što je vidljivo po freskama i slikama u nekim crkvama. Daljnja istraživanja kojih, nažalost, u tim krajevima nikada nije bilo mnogo za razliku od istarskog i dalmatinskog prostora, trebala bi dodatno valorizirati ove činjenice te ih smjestiti u povijesni hrvatski i širi okvir.
Bio sam fasciniran kada sam otkrio da u Slavoniji ima tragova glagoljice, a još više kada sam čuo da na ovom malom prostoru uz Orljavu, s desne i lijeve strane, od Požege sve do Save imamo crkvice u kojima su tragovi triju pisama, glagoljice, uglate ćirilice i latinice. Ovdje nije riječ samo o tragovima pisma, nego i o duhovnoj zgusnutosti i povijesti duha i duše ovih prostora. Bez tih svjedoka naše povijesti mi bismo bili strahovito siromašni, kazao je požeški biskup Antun Škvorčević na kraju predavanja, zahvalivši svima koji tragaju za našim kulturnim i duhovnim bogatstvom.