SLAVONSKI BROD: PREDAVANJE O ŽIVOTU I DJELU KARDINALA HAULIKA
Slavonski Brod (IKA )
Slavonski Brod, 27. 9. 2000. (IKA) - "Kardinal Haulik u svome i našem vremenu" naziv je predavanja koje je 25. rujna održao prof. dr. Ivan Biondić na javnoj tribini u Katehetsko-pastoralnom centru župe Gospe od Brze Pomoći u Slavonskom Brodu. Tribinu, u
Slavonski Brod, 27. 9. 2000. (IKA) – “Kardinal Haulik u svome i našem vremenu” naziv je predavanja koje je 25. rujna održao prof. dr. Ivan Biondić na javnoj tribini u Katehetsko-pastoralnom centru župe Gospe od Brze Pomoći u Slavonskom Brodu. Tribinu, u organizaciji Slavonskobrodskog dekanata, vodio je župnik iz Oprisavaca Stjepan Sokolović. Dr. Biondić smatra kako je djelo kardinala Haulika manje-više nepravedno vrednovano u Hrvatskoj, kako u građanskom društvu, tako i u crkvenim krugovima. Zauzima se za prevrednovanje Haulikova života i djela s obzirom na kardinalov stvarni prinos hrvatskome političkom životu, kulturi, prosvjeti i karitativnoj djelatnosti. Ustvrdio je kako je Haulik bio sjajni političar i diplomat te obrazovani i snažni intelektualac koji je u odmaku promatrao i anticipirao političke procese. S time u svezi prvi je uočio kako će put u Jugoslaviju, u kojoj za hrvatski narod nema sreće, završiti ratom, a kardinal je kraj jugoslavenske zajednice prorekao 1861. godine, istaknuo je predavač. Dodao je kako je kardinal Haulik, promicatelj i poticatelj hrvatske prosvjete i školstva, utemeljio samostan redovnica sv. Vinka Paulskog u Zagrebu, a te su redovnice otvorile učitelju školu. Kao zagrebački nadbiskup utemeljio je prvu pučku posudbenu knjižnicu i čitaonicu u doba Bachova apsolutizma. Utemeljenjem Hrvatskoga gospodarskog društva 1846. godine, Haulik je bio pokretačem gospodarstva u Hrvatskoj. Utemeljitelj je i Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima koje je od 1945. do 1989. nosilo ime Društvo sv. Ćirila i Metoda. Zbog tih i niza ostalih značajnih djela, dr. Biondić se zauzima za postavljanje poprsja kardinala Haulika u Hrvatskome državnom saboru, te predlaže da se neki od zagrebačkih trgova nazove prema njegovu imenu.