Slavonski Brod, (IKA) – Đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić predvodio je 10. veljače u povodu Svjetskog dana bolesnika misno slavlje u bolničkoj kapelici Sv. Ivana Nepomuka u sklopu Opće bolnice dr. Josipa Benčevića u Slavonskom Brodu. Zajedno s biskupom Hranićem misu su slavili dekan Slavonskobrodskog dekanata Stjepan Belobrajdić i bolnički duhovnik i ispovjednik o. Albert Thielmayer. Biskup Hranić odazvao se pozivu podružnice Hrvatskoga društva katoličkih medicinskih sestara i tehničara i podružnice Hrvatskoga društva katoličkih liječnika. Uz bolesnike i medicinsko osoblje, na misi je bio pomoćnik ravnatelja bolnice Marin Hanih. U propovijedi biskup Hranić govorio je o reakciji vjernika u susretu s bolešću, trpljenjem i patnjom. “Jedan dio vjernika sklon je zauzeti rezignirani i pasivni stav u bolesti i patnji. Takvo poimanje volje Božje nespojivo je s objavom Božjom u Isusu Kristu. Isusovi postupci prema bolesnicima i liječenje bolesnika, naime, najbolje očituje da bolest nije Božja volja. Isus zato liječi bolesnike”, rekao je biskup Hranić.
Osvrćući se na evanđeoski ulomak iz Markova evanđelja o ozdravljenju čovjeka koji je obolio od gube, biskup Hranić kazao je kako bi bilo sasvim pogrešno taj evanđeoski ulomak izvaditi iz cjeline evanđelja i smatrati ga tumačenjem ili odgovorom kojim Isus rješava pitanje bolesti, trpljenja i smrti. “Danas su mnogi kršćani skloni upravo tome i padaju u tu napast. Pred teškim pitanjem bolesti, smatraju da bi upravo čudesna ozdravljenja i izgoni zloduha bili Isusov odgovor na pitanje bolesti i patnje. Mnogi katolici danas zato trče na seminare ozdravljenja i kojekakvim karizmaticima koji obećavaju ozdravljenje. No, kolikogod bili brojni katolici koji idu na te seminare i bili oni ne znam kako pobožni i makar te seminare vodili katolički svećenici, moram ipak kazati da čudesa i čudesna ozdravljenja sigurno nisu Isusov odgovor na pitanje ljudske bolesti, patnje i trpljenja”, rekao je biskup Hranić. Izlječenje gubavog čovjeka bio je izraz Isusove humanosti i solidarnosti. Liječenje je i danas pitanje humanosti i solidarnosti. Solidarnost i humanost moraju i danas biti odlike zdravstvenog sustava koji se želi predstaviti kao europski i civilizacijski. Zdravstvo i liječenje bolesnih je i pitanje znanosti i novca, ali je i znak i izraz civilizacije i humanog društva. Humano društvo je uvijek solidarno društvo. A na tom se planu u našem društvu susrećemo s ozbiljnim pitanjima. Zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj, nažalost, dovodi solidarnost, a samim tim i humanost u pitanje, rekao je. U nastavku, biskup Hranić pojasnio je kako rijetki ljudi i vjernici trijezno i ozbiljno pristupaju bolesti tijela i ljudskoj patnji, promatrajući sve to u širem kontekstu ljudske stvarnosti te u širem i cjelovitom kontekstu uzroka koji do toga dovode. Čovjek kojega je pritisnulo zlo treba najprije prihvaćanje i ljubav. To mu je najvažniji lijek i najveća pomoć. I kad to osjeti, onda je u stanju prihvaćati i svoju tešku životnu situaciju. Iskustvo voljenosti daje mu snagu za prihvaćanje križa, nezaposlenosti, beskućništva, bolesti. Na kraju propovijedi biskup Hranić zahvalio je liječnicima i medicinskom osoblju na skrbi za bolesnike. Nakon mise posjetio je bolesnike na Odjelu ortopedije.