Zagreb, (IKA) – Tema Teološkog četvrtka Kršćanske sadašnjosti koji je održan 26. veljače u dvorani Tribine grada Zagreba bila je “Slike o Bogu. Teološka perspektiva i slike umjetnosti”. Uvodničari su bili dr. Anđelko Domazet te glumac i redatelj Rene Medvešek, a moderator pomoćnik direktora KS-a Anton Šuljić. Dr. Domazet je franjevac i docent na Katedri fundamentalne teologije Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu. Kazao je kako je govoriti o Bogu pitanje dosega jezika, jer govorimo o onome što nadilazi našu stvarnost. Religiozni jezik ima različite oblike od mistične šutnje, verbalne molitve, obreda, pjesme do propovijedanja i teologije. Svi ti oblici imaju dvije osnovne zadaće: uspostaviti osobni odnos s Bogom, s transcendencijom, i osobni odnos među ljudima. Muka je u tome kako izdržati u istini, jednostavnosti, iskrenosti u oba slučaja. Objasnio je starozavjetnu zabranu pravljenja slika, čija je sociološka pozadina obračun s drugim bogovima, i protiv idolopoklonstva. U Novom zavjetu Isus se služio prispodobama za lice Božje.
Fra Anđelko je protumačio da se nakon trećega stoljeća, Konstantinova obrata, počinju stvarati slike. Uloga slika o Bogu jest pomoći da čovjek ima iskustvo Boga, uspostavi kontakt s Bogom. “Slike o Bogu odnose se na iskustvo i zato su ovisne o kontekstu, što vodi do mnoštva slika o Bogu”, rekao je. Naveo je i protumačio najveće izazove kršćanske slike o Bogu, a to su: slika Boga i zdrava duhovnost; slika Boga i religije; slika Boga i znanost; slika Boga i etika. Rekao je da valja uvijek uzeti kontekst u kojem se riječ Bog pojavljuje. “Danas stojimo pred središnjom zadaćom: misliti i govoriti o Bogu na način koji će biti u dosluhu s mišljenjem i znanjem, kao i slikama našega vremena”, zaključio je dr. Domazet.
Medvešek je govorio kako on vidi sliku Božju kroz umjetnost, ponajprije kroz književnost i kazalište. Upozorio je da je problem u tome što možemo upasti u vlastitu sliku o Bogu i ukazao na opasnost petrificiranja ideje. Pravilan odnos u kazalištu je: ja, ti, on, te stvaranje zajedništva. Objasnio je i značaj medija govora u kazalištu. Usporedio je kazalište i život, što je također slika.
Nakon predavanja u raspravi bibličar dr. Adalbert Rebić, direktor Kršćanske sadašnjosti, naveo je biblijske slike Boga: Vrtlar, Otac, Zaručnik, Pastir, Kralj… Kazao je da je slika u funkciji, sredstvo opredmećenja naše misli o Bogu, metafora, a ne točno ono što prikazuje. Teolog dr. Željko Tanjić zapitao se zašto se radikalno promijenio govor o slici Boga danas.