"Slike od slame i 'božićnjaci' bačkih Hrvata Bunjevaca"

Zagreb, (IKA) – Izložbu “Slike od slame i ‘božićnjaci’ bačkih Hrvata Bunjevaca” u Etnografskom muzeju u Zagrebu u subotu 6. prosinca otvorio je zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Tedi Lušetić. U osvrtu na izložbu istaknuo je kako bogatstvo naše tradicije moramo osobito čuvati. Također je rekao kako je grad Zagreb rado dao potporu izložbi koju će ovih blagdanskih dana moći vidjeti Zagrepčani i ostali gosti grada. U pozdravnoj riječi ravnatelj Etnografskog muzeja Damodar Frlan izrazio je zadovoljstvo što u adventsko vrijeme muzej može predstaviti tu izložbu. Naglasio je kako su obje teme predstavljene na izložbi izuzetno važne za identitet Hrvata Bunjevaca. Organiziranjem te i sličnih izložbi Etnografski muzej daje doprinos kulturnoj opstojnosti Hrvata, ali i obogaćuje kulturnu ponudu grada Zagreba, istaknuo je ravnatelj.
Predsjednik HKPD-a “Matija Gubec” iz Tavankuta Ladislav Suknović zahvalio je svima koji su omogućili da se ta izložba predstavi u Zagrebu. Jedna je slika tisuću riječi, sve su ove slike otkinuti dijelovi naših života, dio su naših uspona i životnog ponosa. Njihov je jezik slikovit, ali ako se prepustite toj tišini sami ćete otkriti koliko je rječita, puna priče i uspomena, rekao je Suknović.
Predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba Anton Vujević kratko je predstavio rad Društva, a potom je temeljem osobnih sjećanja prisutnima predstavio što je poglavito djeci na salašima značio božićni kolač.
Izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola mons. Nedjeljko Pintarić podsjetio je da kardinal u mnogim pastirskim putovanjima koje poduzima izvan Zagrebačke nadbiskupije rado odlazi gdje žive Hrvati izvan Hrvatske, pa je tako više puta bio i među Hrvatima u Vojvodini. Mons. Pintarić istaknuo je kako kardinal želi da se nastave ne samo ovi tradicijski običaji, nego i onaj osjećaj koji nose u sebi koji daje i izvornost, ali radost života koju na taj način prenose. Na kraju je mons. Pintarić podsjetio na značenje slame u adventsko i božićno vrijeme.
Dr. Ivica Ivanković Radak prisutnima se obratio uime Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost “Ivan Antunović” iz Subotice, rekavši da predstavljanje umijeća izrade božićnjaka nije samo eksponat, nego znak i dar svih vrijednih domaćica, te istaknuo jedinstvene slike od slame. Ponosni smo što danas možemo pokazati svima to bogatstvo i vlastitost baštine, rekao je.
U glazbenom dijelu sudjelovale su članice HKPD-a “Matija Gubec” iz Tavankuta.
Inicijatori izložbe su HKPD-a “Matija Gubec”, Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost “Ivan Antunović” iz Subotice.
Na izložbi se može vidjeti 42 slike od slame koje su dio bogate Zbirke naive u tehnici slame Hrvatskoga kulturnog prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta. Slike se od godine 2010. i stručno obrađuju u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu. Početak izrade takvih slika seže u šezdesete godine, pa se tako na izložbi mogu vidjeti dvije slike nastale 1966. i 1967. godine. Posljednja u nizu izloženih slika nastala je ove godine.
U drugom dijelu izložbe predstavljeno je 25 božićnjaka. Njih trinaest napravile su žene u Tavankutu, Subotici, Novom Žedniku, Somboru, Đurđinu i Starom Žedniku. Dvanaest božićnjaka napravljeno je u Zagrebu i Sisku, a u izradu uključili su se i učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
Izložba kojom se zagrebačkoj publici predstavljaju stari običaji bunjevačkih Hrvata, jedinstvena umjetnost radova od slame i božićnog kolača “božićnjaka” može se razgledati u Etnografskom muzeju do 12. siječnja 2015.