Rim, 16. 1. 2001. (IKA) – Digitalna tehnologija pružila je nove pojedinosti u shvaćanju pojave koja nastavlja predstavljati zagonetku za znanost: tajanstvene oči na slici Gospe Guadalupske. Slika, rad meksičkog domoroca Juana Diega iz 16. stoljeća, dovela je milijune meksičkih Indijanaca do obraćenja na katoličku vjeru. O rezultatima znanstvenih istraživanja čuvene slike na tiskovnoj konferenciji na Papinskom sveučilištu “Regina Apostolorum” u Rimu proteklog je tjedna govorio ing. José Aste Tonsmann.
Više od dvadeset godina taj stručnjak sa sveučilišta Cornell proučavao je grubo platno i materijal koje je Juan Diego koristio u izradi Gospine slike. Ono što ga je najviše fasciniralo bile su Gospine oči. Naime, premda je riječ o mikroskopskim dimenzijama u šarenici i zjenici očiju na slici vrlo detaljno se odražavaju likovi najmanje 13 ljudi, rekao je Tonsmann. Iste su osobe prisutne u lijevom i desnom oku u različitim omjerima, što se događa kada ljudske oči odražavaju predmete ispred sebe.
Tonsmann je rekao kako vjeruju da odraz u očima Gospe Guadalupske predstavlja prizor od 9. prosinca 1531. kada je Juan Diego pokazao svoju sliku biskupu Juanu de Zumárragau i ostalim prisutnima u sobi.
U svome istraživanju Tonsmann se koristio digitalnim postupcima koji se koriste u satelitskim i svemirskim istraživanjima prenošenja vizualnih informacija. Kategorički tvrdi kako tu sliku “nije naslikala ljudska ruka”. Znanstvenici su dokazali da prije 18. stoljeća nije bilo moguće naslikati takvu sliku na platnu toga sastava. Pored toga vijek trajanja slikarskih materijala kojima su se koristili meksički domoroci nije bio dulji od 20 godina. Ipak, slika i tkanina na kojoj je otisnuta stari su bar 470 godina!
Tonsmann je također istaknuo kako je Richard Kuhn, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, otkrio kako na toj slici nisu korištene prirodne, životinjske ili mineralne boje. Budući da g. 1531. nisu postojale umjetne boje ostaje neobjašnjiva priroda boja na slici.
Godine 1979. američki znanstvenici Philip Callahan i Jody B. Smith ispitivali su sliku infracrvenim zračenjem i na svoje veliko iznenađenje otkrili da nema tragova nanošenja boje te da tkanina nije obrađivana nikakvom tehnikom. Oni su također pokazali da slika mijenja nijanse boja ovisno o uglu iz kojeg se promatra, što je karakteristično za pojavu prelijevanja duginih boja, tehnike koja nije izvediva ljudskim rukama.