Prag, 15. 11. 1997. (IKA) – Slovačka biskupska konferencija odlučno je odbila prijedlog prema kojem bi država mogla imati pravo glasa pri imenovanju biskupa i promjeni biskupijskih granica. Takve želje izrazilo je više ministarstava te zemlje, razmatrajući nacrt za temeljni ugovor između Svete Stolice i Slovačke. Pozadina tog zahtjeva očito je bio sukob oko mađarske manjine u toj zemlji.
Savjetodavno pravo vlasti pri imenovanju biskupa ne dolazi “uopće u obzir”, izjavili su biskupi nakon ovotjednog zasjedanja u Pragu.
Pregovori između Crkve i države u Slovačkoj započeli su tek u lipnju ove godine. Predviđeno je potpisivanje tri ugovora: osnovnog ugovora, ugovora o vojnom i policijskom dušobrižništvu te o vjerskoj poduci i odgojiteljskoj ulozi Crkve. Poslije toga riječi će biti o pravnom statusu Crkve u ustavu.
Kako bi se potpisali svi ugovori, potrebno je staviti potpis na prvi – osnovni. No, biskupi odbacuju bilo kakav “vremenski pritisak”, pripominjući da sličan ugovor, koji će vrijediti desetljećima, ne smije biti “preuranjen”. S druge strane, iz vladajućih se krugova čuje da će ugovor biti potpisan još ove godine.
Predsjednik Slovačke biskupske konferencije, biskup Banske Bistrice Rudolf Balaz, nakon nedavnih razgovora u Vatikanu, priopćio je da i Sveta Stolica smatra nezamislivim bilo kakvo pravo države pri biskupskim imenovanjima. Od 160 zemalja, s kojima Vatikan ima diplomatske odnose, samo četvrtina ima konkordate koji su stariji od 40 godina i u kojima postoji “pravo na informiranje države” u prigodi biskupskih imenovanja. U novijim ugovorima takve odredbe više nisu sadržane.