Slunj: Svećenički i biskupski jubilej biskupa Bogovića
Slunj: Svećenički i biskupski jubilej biskupa Bogovića
Slunj (IKA )
Neka ovaj jubilej bude poticaj za nova duhovna zvanja u Gospićko-senjskoj biskupiji, poželio je u čestitki nadbiskup Puljić
Slunj, (IKA) – Gospićko-senjski biskup Mile Bogović proslavio je u nedjelju 6. srpnja skromno u društvu svoje subraće svećenika, župljana i gostiju iz javnog života dva velika jubileja, 50 godina svećeništva u koje je utkao i 15 godina biskupstva. Zlatnu misu proslavio je u rodnoj župi Slunj a svečanost je uzveličalo više od 20 svećenika Gospićko-senjske biskupije i Riječke nadbiskupije, te uglednici iz javnog života.
U propovijedi se biskup Bogović osvrnuo na svoje svećeničko i biskupsko geslo, te istaknuo ljude koji su bili važni na njegovu putu svećeništva. Tako je istaknuo Petra Boguta koji mu nikada nije laskao, ali je kod njega uvijek imao podršku. Od Mile Pecića je naučio kako se voli narod i koji je sam organizirao ovu proslavu, rekao je biskup Bogović. Istaknuo je i Stanka Kumparea koji ga je poslao u sjemenište, te sestru Amaliju. Svoje obraćanje biskup je zaključio spajajući oba gesla “U tebe se Gospodine uzdam u ime Oca i Sina i Duha Svetoga”.
Generalni vikar mons. mr. Tomislav Šporčić predstavio je u kratkim crtama bogati život biskupa Bogovića kao svećenika, znanstvenika i konačno biskupa koji je svima u biskupiji predvodnik u praksi i teoriji.
Nakon mise na proslavi u župnoj dvorani u kojoj se okupilo više od stotinu uzvanika a koju su organizirali sami župljani, čestitkama se biskupu Bogoviću pridružio zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić. Da nije bilo vizije i upornosti biskupa Bogovića ne bi se ostvarila svehrvatska ideja Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Neka ovaj jubilej bude poticaj za nova duhovna zvanja u tvojoj biskupiji, rekao je nadbiskup Puljić. Karlovački župan Ivan Vučić izrazio sreću je što je djelovao u vremenu biskupa Bogovića koji je uvijek slao poruke za izlazak na pravi put, kao i tugu što uskoro slijedi umirovljenje. Poželio mu je da do kraja ostvari i svoju drugu ideju, izgradnju svehrvatskoga groba na Krbavskom polju.