Zagreb, (IKA) – Druga u nizu socijalnih tribina Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve održana je 25. veljače u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Dr. Špiro Marasović, OFMConv., s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, održao je predavanje “Suradnja i besplatnost kao odgovor na krizu u ‘Caritas in veritate'”. Istaknuo je, između ostaloga, kako se analitičari suvremene krize uglavnom dijele u dva tabora. Jedni uzroke krize vide u nedostatku moralnih pravila, a drugi u strukturama suvremenoga gospodarskog i financijskog poslovanja. Papa Benedikt XVI. se i ovom enciklikom svrstava među one prve, tj. među one koji uzroke sveukupne suvremene društvene i ekonomske krize vide u manjku etičke komponente. Papa kao zajednički nazivnik nudi kršćansku antropologiju, koja je prihvatljiva i drugima preko njezine integralne kategorije, a to je ljubav. Poziva na formiranje nove “humanističke sinteze” na kojoj bismo mogli temeljiti i zajedničku praksu. Žarište te sinteze Benedikt XVI. vidi u istini o čovjeku koji je ljubav. Stvoren na sliku Boga koji je ljubav, i sam čovjek je u sebi ljubav, a te se ljubav društveno konkretizira kao besplatnost, kao nadilaženje pravde i pravednosti. Pravda je temelj opstojanja i funkcioniranja ljudskog društva, dok je ljubav preduvjet mogućnosti da to ljudsko društvo preraste u bratstvo. Besplatnost ujedno nadilazi i solidarnost i pravičnost. U enciklici Papa upozorava na područja organiziranog društvenog života na kojima bi trebalo sustavno prakticirati besplatnost, a to su civilno društvo i tržište, istaknuo je dr. Marasović.

O temi “Putovi ulaska i izlaska iz krize” govorio je dr. Tihomir Domazet s Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo. Uvodno je pojasnio sam pojam krize, te u 18 točaka naveo kojih se sve kriza spomenutoj enciklici Papa dotiče. U nastavku izlaganja dr. Domazet osvrnuo se na krizu u svijetu i u Hrvatskoj, iznijevši niz podataka koji se odnose na rezultate istraživanja ekonomske politike u razdoblju 1990-2009. Također je podsjetio na encikliku “Rerum novarum” koja je bila prijelomna poruka u godini 1891., upozoravajući na buduće promjene i novosti i pozivajući da se nađe lijek za bijedu i patnju mnogih u svijetu. Istaknuo je kako je hrvatsko gospodarstvo u najvećoj krizi od osamostaljenja, a Hrvatska u gospodarskom smislu jedna od najneorganiziranijih zemalja u Europi, potkrijepivši to nizom podataka. U pogledu izlaza iz krize, dr. Domazet je istaknuo kako je najveći problem taj što Hrvatska nema strategiju. On se osobno zalaže za jednostavan tekst strategije koji bi obuhvatio razdoblje do 2025. godine. Upozorio je i kako Hrvatska nedovoljno koristi svoje prirodne resurse – vodu, more, geopolitički i geoprometni položaj. U strategiji bi stoga trebalo staviti naglasak na ponovno oživljavanje poljoprivrede, reindustrijalizaciju, bolje korištenje ljudskih resursa, zaposlenost. Također bi trebalo više proizvoditi, manje trošiti, povećati domaću štednju, te preispitati efikasnosti investicija. Potrebno je vraćanje na realne vrednote rad, znanje, poštenje, moral i etiku, brak i obitelj, zaključio je dr. Domazet, istaknuvši da nacija ima mjesto i u Europskoj uniji i u globalizaciji.
Tribini su, među ostalima, nazočili rektor Bogoslovnog sjemeništa dr. Stjepan Baloban i veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Emilio Marin.