Zagreb, (IKA) – Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije započeo je 18. veljače u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu novi niz socijalnih tribina. Pročelnik Centra dr. Gordan Črpić istaknuo je kako je povod za ponovno pokretanje tribina bila odluka HBK sa zasjedanja u Dubrovniku da Centar preuzme na sebe promicanje enciklike pape Benedikta XVI. “Ljubav u istini”. Stoga su ovogodišnje tribine započele predstavljanjem enciklike i socijalnog nauka pape Benedikta XVI.
Encikliku je predstavio zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, istaknuvši njen glavni predmet u podnaslovu “Enciklika o cjelovitome ljudskom razvoju u ljubavi i istini”. To je prva socijalna enciklika Benedikta XVI. u kojoj ističe integralni razvoj, koji je zastupljen i u ranijim stavovima o ekološkim pitanjima. “Caritas in veritate” izašla u jeku priprema skupa G8, skupa silnih i bogatih koji manipuliraju sudbinama slabih i nemoćnih naroda i država. Benedikt XVI. misli da treba povezati ljubav s istinom ne samo u smjeru koji Pavao označuje kao istinovanje u ljubavi “Veritas in caritate”, nego i u povratnom smjeru koji je ljubav u istini. Već u uvodu enciklika podsjeća na dva temeljna kriterija – pravednost i zajedništvo, rekao je biskup te podsjetio kako ljubiti nekoga znači htjeti njegovo dobro te se oko toga treba i osobno založiti. Zajedničko dobro je ono koje pripada svima, a tvore ga pojedinci, obitelji i manje skupine koje se ujedinjuju u društvenu zajednicu. Htjeti zajedničko dobro, za nj se založiti, nalažu i pravednost i ljubav, rekao je biskup, te upozorio kako je “Ljubav u istini” temeljna noseća snaga koja treba kružiti socijalnim naukom. U ovoj kriznoj situaciji, Sveti Otac u br. 25 ističe vrednote i dostojanstvo ljudske osobe. Crkva nema tehničkih rješenja kao odgovor za sadašnja teška pitanja, ali se ne može odreći naviještanja istine o čovjeku u izgradnji društva po mjeri, njegova dostojanstva i poziva, bez iznimke. Enciklika upozorava na očitu i poraznu sablazan proturječnosti današnjeg društva: duhovna moralna nerazvijenost na jednoj strani koja rađa materijalnu nerazvijenost pojedinca i naroda na drugoj strani, upozorio je biskup Pozaić.
Dr. Stjepan Baloban s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o socijalnom nauku pape Benedikta XVI. Uvodno je podsjetio kako se Papa u tijeku Svjetskog dana mladih u Sydneyu više puta osvrnuo na odnos Crkve i svijeta, vjere i javnog života. “Usudio bih se ustvrditi da je temeljna značajka socijalnog nauka pape Benedikta XVI. pridonijeti da vjera, odnosno religija u novim okolnostima zadobije građanstvo u javnom životu. To je moguće ostvariti po socijalnom nauku Crkve, koji je za Benedikta XVI. ljubav u istini u javnom životu. Svaki pokušaj govora o učenju sadašnjega Pape nužno svraća pozornost na njegova prethodnika, socijalnog papu Ivana Pavla II.”, istaknuo je dr. Baloban, te podsjetio kako se mnogo toga važnoga vezuje uz ime Ivana Pavla II., navodeći velike socijalne enciklike, govore, te naposljetku i Kompendij socijalnog nauka Crkve. Nakon svega što je Ivan Pavao II. učinio za socijalni nauk Crkve, postavlja se legitimno pitanje može li nešto novo, nešto drukčije ponuditi papa Benedikt XVI., veliki teolog, dogmatičar koji se prije nego što je bio izabran za Papu uglavnom nije bavio socijalnom tematikom, napomenuo je dr. Baloban, te istaknuo kako usprkos predviđanju da će se Papa više baviti nekim drugim važnijim teološkim pitanjima, u svojoj prvoj nastupnoj enciklici 2005. pod naslovom “Deus caritas est” pokazuje da će posebnu pozornost posvetiti moralno-socijalnoj tematici. Kako je vrijeme odmicalo, tako se vidjelo da se papa Benedikt XVI. sve više bavi socijalnom tematikom i sve više spominje važnost i značenje socijalnog nauka Katoličke Crkve, istaknuo je dr. Baloban. Podsjetio je na razloge koji su papu dogmatičara potaknuli na bavljenje socijalnim i moralnim pitanjima. Kao dugogodišnji prefekt Kongregacije za nauk vjere i u cijelom svojem mandatu susretao se s najtežim problemima Katoličke Crkve, a potom tu su nagle i brze promjene u svijetu koje su u prvi plan stavile razvoj znanosti bez etičkih ograničenja i primat tehnike koji ne mari za etičko.
Suvremeni čovjek ugrožen je u onom što nazivamo temeljnim ljudskim dostojanstvom, a toga je jako svjestan papa Benedikt XVI. vrhunski intelektualac i teolog, rekao je dr. Baloban. Odgovor na pitanja vezana uz suvremene probleme postupno dobivamo od ove nove enciklike, jer socijalni nauk Crkve dijelom može biti odgovor, zaključio je dr. Baloban.
Na uvodnih izlaganja razvila se živa rasprava u kojoj je došla do izražaja potreba boljeg poznavanja, ali i angažiranja Crkve u promicanju socijalnog nauka, što bi bio poticaj vjernicima za djelovanje u društvu.