Split, (IKA) – U povodu 10. obljetnice Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, u utorak 13. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu u Splitu održano je u sklopu novopokrenute tribine “Zlatna vrata” predavanje o socijalnom nauku Crkve u demokratskoj Hrvatskoj. Na tribini koju je vodio voditelj Tribine Duško Čizmić Marović govorio je pročelnik Centra mr. Gordan Črpić. Temelj socijalnog nauka Crkve je taj da je čovjek slika Božja, kazao je mr. Črpić. Istaknuo je kako socijalni nauk Crkve daje načela, kriterije i smjernice, te se preko njega aktualizira evanđelje u sadašnjem vremenu. Socijalni nauk Crkve usko je povezan s novom evangelizacijom, o kojoj je često govorio papa Ivan Pavao II.. kazavši da je socijalni nauk Crkve instrument evangelizacije u suvremenom svijetu, a upravo nam on omogućuje izricanje u kategorijama razumljivim današnjemu čovjeku. Naveo je i četiri načela socijalnog nauka Crkve, a to su: opće (zajedničko) dobro, solidarnost, supsidijarnost i temeljne vrijednosti: istina, sloboda, pravednost i ljubav.

Crkva već 110 godina sustavnim socijalnim naukom progovara o društvu, miru, radu, ekologiji, obitelji i dostojanstvu čovjeka. Nudi temelje za razvoj i oslobođenje koja su danas opće prihvaćene vrijednosti kršćanskog nadahnuća, rekao je mr. Črpić. On je zatim kazao kako je nakon silaska socijalističkih režim s europske scene društvena uloga Crkve u Europi bitno porasla. No ne prvenstveno zbog toga što je Crkva dobila bitno veću slobodu rada nego u socijalizmu koji je svugdje, u većoj ili manjoj mjeri, bio protuvjerski nastrojen, nego stoga što je padom socijalizma Crkva ostala jedina dovoljno organizirana društvena snaga koja ima i integralan socijalni nauk, i sredstva i metode njegova provođenja.

“No što nam Crkva svojim socijalnim naukom može pomoći na ovom svijetu? Ne vežu li se gesla Francuske revolucije “sloboda, jednakost, bratstvo” svojim značajnim dijelom upravo s dokidanjem svjetovnih privilegija Crkve? U kakvu je odnosu socijalno poslanje Crkve u našem društvu s činjenicom da je u demokratskoj Hrvatskoj Crkva organizacija koja raspolaže s najvećim vlasništvom, zapitao je mr. Črpić. “No tvrdoglava je činjenica da cjelovit socijalni nauk nema nitko osim Crkve. I da nitko u tome ne vidi problem. Ni hrvatska socijaldemokracija. Stoga je upoznavanje sa socijalnim naukom Crkve te kritički dijalog o njegovim teološko-teorijskim, statusno-svjetovnim i povijesno-iskustvenim kontaverzama, a radi socijalne budućnosti Hrvatske! – više nego nasušna potreba”, kazao je mr. Črpić. On je zatim govorio o procesu globalizacije, razmjeni znanja, iskustava, dijaloga, ljudskih prava, javnim sredstvima informiranja, istaknuvši kako je nakon pada Berlinskog zida hrvatsko društvo bilo opterećeno s dva predmoderniteta: katoličkim – feudalnim i komunističkim, te s dva vanjska faktora: ratom, europskom prisilnom modernizacijom te obrazovanjem. Mr. Črpić je upozorio na činjenicu da je samo 8 posto visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj, istaknuvši da je iznimno važno povećati broj visoko obrazovanih mladih ljudi u Hrvatskoj, posebno ako se gleda u kontekstu budućeg priključenja Hrvatske Europskoj uniji. “Uz to vidljivo je da se u Hrvatskoj u oko 200.000 ljudi generiraju sve elite: kulturne, tržišne, znanstvene, administrativne, te političke te da nam nedostaje kritična masa koja poznaje temeljne demokratske procese”. Ukratko se osvrćući na perspektive, mr. Črpić istaknuo je da ne treba očekivati brze promjene i da se sociološka konsolidacija društva može očekivati tek za oko 20 godina. Također je upozorio da se treba dati prostora mladima, dodajući kako se mlade danas na neki način potiče da ostanu neodgovorni. No, na nama je da sve učinimo kako bi budućim naraštajima omogućili bolju i sretniju budućnost, zaključio je mr. Črpić.