Solin, (IKA) – U prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu svečano je 14. rujna proslavljen blagdan Imena Marijina – Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, a središnje misno slavlje, uz pratnju Mješovitoga župnog zbora Gospe od Otoka predvodio je dr. don Drago Šimundža, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, u koncelebraciji sa župnim vikarom župe Gospe od Otoka Darkom Matijevićem.
U svetištu Gospina otoka, pred mnoštvom vjernika i hodočasnika koji su se došli pokloniti Imenu Marijinu, dr. Šimundža je istaknuo kako je vrijeme “da se saberemo i da u svom srcu i duši doživimo jedinstveno dvije temeljne stvarnosti u ljudskom životu. Jedna je stvarnost – naša fizičnost, osobnost, naša osobna stvarnost, a druga tajanstveni Božji svijet i svemir, Božje i povijesno vrijeme. I upravo u današnjem blagdanu, blagdanu Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, kao da se sabiru u te dvije stvarnosti – u jedinstveni znak i znamen, u prisutnost neba na zemlji i u prisutnost povezanosti zemlje s nebom”. Poručio je kako se kroz tu slikovitost, taj doživljaj i tu stvarnost trebamo povezati sa svojom prošlošću, ali i sadašnjošću i perspektivama vremena. Upravo se na Gospinu otoku, u Solinu, jedinstvenom području u cijeloj zemlji susreću povijesti civilizacije i kulture, “u hrvatskom slučaju susreću se vjera, Crkva i domovina, narod, pa i svijest o državnosti. Istodobno to je i temelj, svijest o sebi, o svojoj obitelji, o svojoj zemlji i o svome nebu”.
Dr. Šimundža osvrnuo se i na nedjelju Gospodnju, istaknuvši kao ona također ulazi na prvom mjestu u naš Krsni zavjet, kao dan zahvalnosti, ljubavi, molitve, dan kad čovjek doživljuje sebe u svojoj obitelji, ali i u bilo kojem drugom odnosu. Pozvao je na poštivanje i ostvarivanje smisla nedjelje, dana Gospodnjega, istodobno blagdana imena Marijina. Napomenuo je kako mi u novoj civilizaciji i kulturi zaboravljamo na svoju tradiciju, tradiciju Velikog zavjeta, kad je ime bilo povezano sa svecem zaštitnikom. “Danas kao da prevladava mišljenje da svetac zaštitnik nije bitan, bitan je dan rođenja. Nećemo biti protiv dana rođenja, dakako i njegovih spomena pa ako hoćete i svečanosti. Ali, nemojmo zaboravljati na svoje ime. Jer, ime je životni i vjekovni biljeg svakoga od nas. On ulazi u naš krsni zavjet, ulazi u vrijednosti kojih se nasmijemo odricati, ulazi u tradiciju”, rekao je propovjednik i pozvao na poštivanje svoga i tuđeg imena i povezivanja sa svecem zaštitnikom te istaknuo kako treba častiti to ime, taj dan, taj blagdan, svog sveca, imenjaka ili imenjakinju”.

Govoreći o središnjem slavlju Gospe Velikoga zavjeta, don Drago je istaknuo kako je “Cilj povezivanja Velikoga hrvatskog kršćanskog zavjeta i temeljni simbol naše vjere i kulture, lik Blažene Djevice Marije. Taj lik je u davnim vremenima isklesala hrvatska ruka starih majstora, taj lik je uzet iz davnoga 11. stoljeća, iz Zvonimirovih crkava, a njegova krunidbena bazilika, opravo ovdje u svetištu Gospe od Otoka. I taj Gospin lik, prvi i najznačajniji znamen i spomen uklesan u kamenu u crkvi i Biskupiji postao je znak i simbol Hrvatskoga krsnog zavjeta”. Na kraju propovijedi dr. Šimundža je poručio: “Budimo radosni, pa kad je i teško i nezgodno. Kad je Bog s nama nemamo se čega bojati. Ali, za uzvrat njegovoj ljubavi, budimo i mi s njim i znajmo cijeniti njegovu Riječ, znajmo cijeniti sebe, svoju Zemlju, svoj narod. Sve ono što je dobro, plemenito i pošteno treba prihvatiti, a ono što nije dobro, bilo u gospodarstvu, bilo u politici, bilo i u Crkvi, bilo u obitelji, to treba skloniti i otkloniti. Stoga, neka nam Gospodin Bog, neka nam Krist, neka nam naša Gospa od Otoka, Gospa Velikog zavjeta u tome bude pomoćnica, neka nas hrabri, vodi i blagoslivlja”.