Na dvodnevnom Međunarodnom znanstvenom skupu nastupit će 28 izlagača iz Hrvatske i inozemstva koji će istražiti ulogu Ivana Pavla II. u novijoj povijesti našega naroda i Crkve u Hrvata. Glavni organizatori Skupa su: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin, Župa Gospe od Otoka, Splitsko-dalmatinska županija te Upravni odjel za pomorstvo i turizam.

Četvrt stoljeća se ispunilo od Drugog pastoralnog pohoda Hrvatskoj i proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Cilj manifestacije nije samo čuvati uspomenu na ovaj događaj, već proučavanje i aktualiziranje proročke poruke Ivana Pavla II. te sagledavanje što se sve od njegovih poruka pretočilo u život lokalne zajednice, a što je još ostalo za učiniti, poručili su organizatori.

Solin je odabran za održavanje ove manifestacije jer je mjesto od povijesne važnosti za hrvatski narod, kulturu i kršćansku vjeru te mjesto na kojem se papa susreo s mladima tijekom svojega Drugoga pastirskoga pohoda Hrvatskoj. Naziv „Blago vjere“ inspirirano je Papinim riječima upućenima mladima u Solinu 4. listopada 1998.: „Upućujem zadnji pozdrav svima, a posebno vama, Solinjani. Budite ponosni na blago vjere koje vam je povijest povjerila. Čuvajte ga ljubomorno!“. Pastirski pohod pape Ivana Pavla II. bilo je svojevrsno priznanje povezanosti između rimskog prvosvećenika i Crkve u Hrvata tijekom povijesti.

U uvodnom dijelu prvo se obratio prisutnima župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban. Pozdravivši sve prisutne, župan je kazao kako se još danas jasno sjeća svih događaja kada se papa Ivan Pavao II. susreo s mladima. „Ta poruka mladima, koju je papa uputio, danas je sve jača, snažnija i aktualnija. Stoga, imamo svi odgovornost, i u crkvenoj i civilnoj vlasti, ponavljati i aktualizirati poruku u svojim sredinama na dobrobit cjelokupnog društva. Moramo biti zahvalni papi jer je ljubio Hrvatsku i hrvatski narod. Bog zna što bi bilo s Hrvatskom da on nije intervenirao i iskoristio svoj utjecaj i ugled na međunarodnoj političkoj sceni. Zato smo ga mi Hrvati posebno voljeli“, istaknuo je. Na kraju je još jednom pozdravio sve zaželjevši svima ugodan i plodonosan rad na Međunarodnom znanstvenom skupu.

Nakon njega, prisutnima se obratio zamjenik solinskog gradonačelnika Ivica Rakušić, koji je izrazio zahvalu što upravo Solin može biti domaćin ovoga važnoga Međunarodnog skupa. „Bez ikakve pretencioznosti, mislim da Solin ima pravo biti poprište ovako velikog događaja, jer je ovo mjesto ishodišna točka nacionalne i vjerske povijesti. U antičkoj Saloni kršćanstvo je prvi put došlo na ova područja, u Solinu, u Šupljoj crkvi krunjen je hrvatski kralj Dmitar Zvonimir, u Solinu je djelovala Jelena Slavna, na kraju u Solinu je bio naš papa tijekom svojega pastirskoga pohoda. Hrvatska je od svojih početaka do danas dio zapadne civilizacije i kulture“, rekao je.

Na kraju pozdravnih govora uime glavnog organizatora Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, obratio se prodekan za znanost dr. sc. don Ivan Bodrožić. Na početku je prenio pozdrave dekana dr. sc. fra Šimuna Bilokapića. „Kada je Mario Matijević prošle godine došao s idejom da se organizira znanstveni skup, odmah smo je prihvatili. Smatrali smo da je to način na koji se odužujemo papi Ivanu Pavlu II. No, ove godine nije samo 25. obljetnica od Drugog pastoralnog pohoda, već i 20. obljetnica od njegovoga Trećeg pastoralnog pohoda. Budući da je volio naš narod, smatrali smo da je najbolji način, na koji se možemo odužiti, istražiti njegov lik i djelo. Ne smije otići u zaborav ono što je papa izgovorio i radio. Moramo to istražiti i aktualizirati u životu“, istaknuo je. Na kraju je kazao da Hrvatski narod nije velik te je kroz povijest išao često stojeći na ramenima giganta katoličke Crkve koja nas je čuvala, štitila i držala u okrilju. Zasigurno je jedan od tih giganata, koji je podmetnuo svoja leđa i pomogao Hrvatskoj, Ivana Pavao II. „Neka u tom duhu prođe ovaj simpozij da se sjetimo tog giganta koji je učinio da mi, mali narod, možemo biti veliki i prepoznatljivi u povijesti našega vremena“, zaključio je. Nakon toga, svečano je otvorio Znanstveni skup.

Tijekom prvog radnog dana predavanja su bila podijeljena u tri sesije. U svakoj sesiji održano je pet predavanja. Prvo predavanje održao je nadbiskup Nikola Eterović, apostolski nuncij u Njemačkoj, o temi „Ivan Pavao II. i priznanje Hrvatske“. Autor je istaknuo da je jedan od prioriteta Svete Stolice u međunarodnoj zajednici promicati mir. Na čelu s papom Ivanom Pavlom II., Sveta Stolica zauzimala se za mirno rješenje i sukoba nastalih prigodom urušavanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na početku je smatrala da bi tome mogla pridonijeti promjena ustroja SFRJ u konfederalnu državu. Ta je zamisao ubrzo nestala pred brutalnim nasiljem Jugoslavenske narodne armije i pobunjenih Srba, koje je izdašno pomagala Republika Srbija. Sveta Stolica postala je svjesna da bi priznanje neovisnosti Republike Hrvatske moglo zaustaviti tragičan rat koji je prouzročio brojne ljudske žrtve i velika materijalna razaranja. Sveta Stolica priznala je Hrvatsku 13. siječnja 1992., dva dana prije zemalja Europske unije.

Drugo predavanje održao je Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić o temi „Europa kao osobito ozemlje u spisima pape Ivana Pavla II.“. U izlaganju nadbiskup je govorio o važnosti Europe na temelju govora pape Ivana Pavla II., ali i prepoznavanju Hrvatske unutar međunarodne političke i gospodarske scene kao jednog važnog povijesnog dijela Europe.

Nakon uvodnih predavanja, izlaganja su držali Elżbieta Osewska o temi „Učenje Ivana Pavla II. o dostojanstvu ljudske osobe“, Pawel Mąkosa o temi „Sveti Ivan Pavao II. i katoličko obrazovanje. Pregled njegova nauka“, Jelena Hrgović Tomaš o temi „Dijalog mira Ivana Pavla II. u prigodi posjeta Splitu i Solinu 1998.“, Božidar Nagy o temi „Papa Ivan Pavao II. i njegovi govori Hrvatima 1978.-2005.“, Ante Akrap o temi „Personalizam Ivana Pavla II.“, Alojzije Čondić o temi „Poruke Ivana Pavla II. za hrvatsku pastoralnu obnovu“, Arkadiusz Krasicki o temi „Uloga Duha Svetoga u govorima Ivana Pavla II. Hrvatima“, Stipo Kljajić o temi „Biblijska mjesta u homilijama i govorima Ivana Pavla II. prigodom pastirskog posjeta Bosni i Hercegovini, 12. i 13. travnja 1997.“, Antun Japundžić o temi „Ekumenski naglasci pape Ivana Pavla II. u kontekstu hodočašća u Hrvatskoj“, Stanislav Šota i Marija Hardi o temi „Sveti Ivan Pavao II. u žitnici Hrvatske – teološko-pastoralni naglasci pohoda“, Emanuel Petrov o temi „Ivan Pavao II, papa (hrvatskih) obitelji“, Mihael Prović o temi „Utjecaj pastoralnog pohoda pape Ivana Pavle II. na vjerski odgoj mladih u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji“, Angelina Gašpar i Jadranka Garmaz o temi „Sveti Ivan Pavao II. vizionarski vođa i primjer vjeroučitelja“. Na kraju svake sesije održana je rasprava. Prvi dan zaključen je pozdravnim govorom moderatora Marija Matijevića koji je pozvao sve da se pridruže sutra na drugom danu Međunarodnog znanstvenog skupa, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.