Solin, (IKA) – Solinska župa sv. Kajo proslavila je 50 godina postojanja središnjim misnim slavljem koje je u subotu 22. travnja u crkvi Sv. Kaja predvodio mons. Miroslav Vidović, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije u koncelebraciji sa župnikom don Nikolom Bodrožićem-Selak i ostalim svećenicima. U propovijedi mons. Vidović tumačio je Isusovo ukazanje učenicima nakon uskrsnuća. „Tu vijest oni ne mogu zadržati za sebe i hrle javiti drugima. Međutim, dolaze pred zid nevjere, ne vjeruju im i traže od njih druge dokaze. Isus prekorava nevjeru svojih učenika i daje im poslanje: ‘Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje'”, kazao je mons. Vidović. Uskrsli Krist u apostolima mijenja nepovjerenje i strah u neustrašivost, mijenja njihova mlaka i preplašena srca u neustrašiva i junačka srca kako bi mogli ići vršiti svoje poslanje. Ta neustrašivost dovela ih je do hrabrog skončanja života mučeničkom smrću. Krist nas, nastavio je generalni vikar, ne ostavlja na vjetrometini nego nam daje neustrašivost, a pred sobom imamo brojne primjere počevši od apostola Petra preko sv. Kaja, bl. Alojzija Stepinca pa do današnjih svetaca. U ovom svijetu kojega nazivamo humanim i modernim kršćani su i dalje najprogonjenija religija. Kao da se ništa nije promijenilo od vremena prve Crkve, još uvijek su kršćani progonjeni, moraju živjeti u dvoranama i u tajnosti slaviti sveta otajstva. Ali oni vjeruju u Krista Uskrsloga i to što rade čine neustrašivo te se ne boje za svoj život.
Mons. Vidović je istaknuo kako kršćani u Kini, na Bliskom istoku, sjevernoj Africi i drugdje u svijetu doživljavaju teške progone, a da se nama u našoj domovini čini da su najteži progoni iza nas. „U našoj domovini za koju volimo reći da je katolička, kršćane katolike tj. njihove najveće svetinje, Isusa Krista Uskrslog Spasitelja vrijeđa se na najvulgarniji način u raznim predstavama postupajući s njim svetogrdno. Sve su to progoni”, naglasio je mons. Vidović, dodavši da nas „treba hraniti ne želja za osvetom i hvaljenjem velikim brojem, nego vjera u Isusa Krista uskrsloga, ta neustrašiva vjera koja nam ne da šutjeti, koja nam nalaže podignuti glas kada je ugrožen čovjek – slika Božja i sam Bog. Ona nam ne da šutjeti i zbog krvi bl. Alojzija Stepinca, sv. Kaja i apostola. Bog neće ostati dužan za našu vjeru i vjernost, za našu neustrašivost i postojanost. Dobit ćemo vijenac slave, ako ne ovdje onda tamo kamo nam je Krist išao pripraviti mjesto.” Potaknuo je vjernike da žarče žive vjeru u Krista raspetoga i uskrsloga moleći ga da im daruje neustrašivu vjeru, vjernost i ljubav kako bi mogli nastaviti poslanje: „Pođite po svem svijetu propovijedajte evanđelje.” Prigodnom riječju na kraju misnoga slavlja obratio se župnik Bodrožić zahvalivši predvoditelju slavlja, svećenicima koji su sudjelovali u trodnevici osobito prvome župniku Sv. Kaja don Vjeki Pavlinoviću i nekadašnjem župniku don Pavi Piplici i ostalim svećenicima. Posebno je pozdravio saborskoga zastupnika Blaženka Bobana i solinskoga gradonačelnika Dalibora Ninčevića. Župnik je zahvalio na suradnji Grada sa župom koja je rezultirala brojnim duhovnim i materijalnim plodovima župe.
Župa Sv. Kaja, pape i mučenika, obuhvaća zapadni dio Solina, koji se prostire od potoka Kapljuča do granice sa župom Kaštel Sućurac. Župa je osnovana 1967. godine odvajanjem od dotadašnje matične župe Gospe od Otoka. Prvi župnik bio je don Vjeko Pavlinović. Na području župe bile su dvije crkvice: Sv. Kaja, kod tvornice cementa, i Sv. Nikole, na brežuljku sjeverozapadno od ruševina rimskog amfiteatra. Godine 1975. kupljena je obiteljska kuća, koju je trebalo urediti. Nakon što je župnik Pavlinović u prizemlju uredio kapelu, koja je služila i za vjeronaučnu dvoranu, a na katu stan i župni ured, nove prostorije su blagoslovljene 17. srpnja 1977. godine. Kapela je bila posvećena sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću. Kasnije je ta kuća prodana, a dobiveni novac utrošen je u izgradnju nove župne crkve i pastoralnog centra. Matične knjige počele su se voditi od osnivanja župe 1967. godine. Prigodom osnivanja u župi je bilo više od 2500 duša, a 2001. godine grad Solin imao je ukupno 15.847 stanovnika, od kojih je oko 4000 pripadalo toj solinskoj župi.