Sollin, (IKA) – U jubilejskoj Dujmovoj 2004. godini, vođeni geslom proslave “Stopama vjere”, zajednički su u pohode svečevu grobu u prvome dekanatskom hodočašću 28. veljače trebali hoditi vjernici svih župa Solinskoga i Imotskog dekanata. Nažalost, vremenske prilike nisu bile na strani hodočasnika. Dalmacija je osvanula okupana kišom, a hodočasnici su se, umjesto pohoda Manastirinama i misnoga slavlja na otvorenom, na mjestu gdje je i Dujam prije više od 1.700 godina slavio euharistiju, okupili i misu slavili u obližnjoj solinskoj crkvi Sv. Anastazija, također solinskog mučenika. Predvođeni generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Ivanom Ćubelićem, pastoralnim vikarom mons. Dragom Šimundžom, provincijalom franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Željkom Tomićem, svojim dekanima don Pavlom Vukovićem i fra Antom Bilokapićem, te župnicima, mnogobrojni okupljeni vjernici molitvama su se za zagovor i pomoć utjecali sv. Dujmu i ostalim solinskim mučenicima, koji su zajedno s Dujmom 10. travnja 304. vjeru posvjedočili vlastitim životom, a čiji su ovozemni ostaci počivali na više lokaliteta antičke Salone. Mjesta gdje su ti mučenici bili pokopani prvi su kršćani posebno štovali, te su oko njih pokapali i druge vjernike, a oko Dujmova groba njegove nasljednike na tronu salonitanskog biskupa. Nad Dujmovim su grobom kršćani nakon prestanka progona najprije podigli manju spomen kapelu, zatim skromnu crkvu te na početku 5. st. veliku trobrodnu baziliku. Koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je provincijal Tomić. “Našem čovjeku potrebno je duhovno, moralno dobro, dobro evanđelja i Božjih zapovijedi, a sveti nam Duje treba biti svjetlo, nada i putokaz prema svemu tome, jer on je nedostižno velik. Borio se za ime Božje, a Božja dobrota i milost razlijevala se Dujmovim srcem, u sebi je slušao i osjećao Krista, koji i nama treba biti zaglavni kamen u ovom stoljeću koje bi trebalo biti stoljeće kajanja, veće solidarnosti i nadasve iskrene obnove prema Bogu Ocu, Isusu Kristu i duhu Svetom”, kazao je u propovijedi fra Željko Tomić, pozivajući muškarce da se ugledaju na sv. Dujma i slijede njegov primjer, a žene i majke na molitvu, “jer je budućnost hrvatskog naroda u rukama i molitvama žena, čija je vjera dobrota i ljubav itekako potrebna”. Euharistiji je prethodila molitva krunice koju je predvodio don Pavao Piplica, župnik solinske župe sv. Kaja, te kratki povijesni osvrt kojim je hodočasnike s antičkom Salonom, starokršćanskim i starohrvatskim Solinom, sv. Dujmom i solinskim mučenicima upoznao don Vinko Sanader, župnik solinske župe Gospe od Otoka, hrvatskoga marijanskog prasvetišta. Većina hodočasnika zbog loših vremenskih uvjeta, nažalost nije posjetila ostatke znamenitosti antičke Salone, mali broj hodočasnika stope vjere ipak su dovele do Manastirina, najstarijega kršćanskog groblja na otvorenom, gdje se nalazi i grob sv. Dujma. Hodeći Stopama vjere i tragom sv. Dujma, vjernici iz župa Solinskoga i Imotskog dekanata hodočašće su završili pohodom splitskoj prvostolnici u koju su u 7. st. iz razrušene Salone kršćani prenijeli kosti sv. Dujma i koja je od mauzoleja jednog od najvećih progonitelja kršćana, cara Dioklecijana, postala crkva u kojoj se štuje njegova žrtva sv. Dujam. Godine 1770. svečeve su kosti smještene na novi oltar, djelo mletačkog umjetnika Morlaitera, gdje i danas počivaju. Predvođeni katedralnim župnikom don Zdenkom Bralićem, koji ih je upoznao sa štovanjem nebeskog zaštitnika Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, hodočasnici su se zajednički pomolili pred svečevim moćnikom i oltarom prisjećajući se riječi iz poruke Dujmova nasljednika nadbiskupa Marina Barišića: “Željeli bismo da hodočašća u Salonu, na Manastirine, u Dujmovu katedralu ponajprije budu izraz zahvalnosti svemogućem Bogu za bogatu i dugu povijest Dujmove i naše Crkve, ali isto tako da budu poticaj opredjeljenju za svijetljenje, začinjanje, čišćenje i očuvanje svijeta koji nam je Bog povjerio. Neka nas Dujmov primjer povede stopama vjere, bude poticaj za pomoć potrebnima i snaga u zauzimanju za dobro naroda”. Prvim vjerničkim hodočašćem na Manastirine u i splitsku prvostolnicu započela je intenzivna dvomjesečna priprava za proslavu blagdana sv. Dujma, u tijeku koje su planirana hodočašća vjernika iz svih 12 dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije. Hodočašća će ujedno biti poticaj na što bolju duhovnu obnovu u tijeku “Župnog tjedna”, povlaštenog vremena o blagdanu sv. Dujma, tijekom kojeg će se u svim župama u nadbiskupiji nastojati prirediti tematski katehetski, homiletski, duhovni i odgojni sadržaji, kako bi se vjernici što bolje pripremili za jubilejsku proslavu.