Split, 28. 8. 2001. (IKA) – Poslijepodnevni dio programa prvog dana 23. Katehetske ljetne škole, koja se održava u prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu od 27. do 29. kolovoza, započeo je jučer izlaganjem prof. dr. Ivana Štengla o psihološkom profilu učenika od 7. do 14. godine. Predavač je na početku ustvrdio da vrijeme osnovnog školovanja karakterizira čitav niz vrlo važnih promjena u čovjekovom životu koje prate nekad velike turbulencije i stres, a ulazak u školu naziva prvim javnim i “službenim” preuzimanjem osobne odgovornosti za vlastite postupke i zalaganje. Prema njegovim riječima, ulazak u takvu novu sredinu može biti delikatan zbog opasnosti da “razvoj” uzme neželjeni smjer i na taj način naškodi mladoj osobnosti. Govoreći o modernoj psihologiji, čiji se počeci vide u radovima S. Freuda, istaknuo je između ostaloga važnost odraslih osoba u tom razdoblju, jer ona djeca koja nemaju pozitivan doživljaj roditelja često traže njihov nadomjestak u pozitivnim odraslim osobama iz okružja škole i Crkve. “Proces psihičkog odvajanja od autoriteta roditelja od izuzetne je važnosti za mladu osobu”, istaknuo je dr. Štengl te naveo implikacije rasta i razvoja na emotivnoj razini, kao i mogućnosti krivog razvoja. Od izuzetne je važnosti preventivni rad, nastavio je predavač, kako bi se spriječila pojava malformacije u razvoju. “Naše je vrijeme karakterizirano ne samo nesigurnom djecom, nego isto tako i nesigurnim roditeljima koji često nisu u stanju oduprijeti se negativnim modelima ponašanja prezentiranim u društvu kao ‘normalnima’, često pod maskom tolerancije. Društvo stavlja često pred djecu niz mogućnosti i ponuda sa svih strana koje su često oprečne, a često i neprimjerene njihovoj dobi rasuđivanja”, kazao je, između ostalog, dr. Štengl izdvojivši od posebne važnosti da društvo stavi pred mladu osobu ljestvicu pozitivnih vrijednosti, kao što je vrijednost osobnog rada, mogućnost zapošljavanja koje će pružiti ekonomsku samostalnost. Pokaže li društvo nedovoljni interes za mlade u tom segmentu, budućnost se oslikava bez velikih perspektiva, a mladi nerijetko zakroče i na put samouništenja. Govoreći o intelektualnom i kognitivnom razvoju mladih te dobi, istaknuo je da fizički i fiziološki rast i razvoj predstavljaju važne preduvjete tom razvoju, jer na taj način mlada osoba usvaja tekovine kulture i tradicije, što joj omogućuje komunikaciju s ostalim dionicima društva, kao i definiranje vlastita položaja u konkretnom sociokulturnom okružju. U isto vrijeme kultura i tradicija utječu isto tako na intelektualni i kognitivni razvoj pojedinca. Nadalje, ističe predavač, taj razvoj omogućuju definiranje vlastite uloge i statusa unutar društvene zajednice. Na kraju je dr. Štengl govorio o religioznom razvoju, podsjetivši kako bi razvojna psihologija morala dati svoj pozitivni prinos razumijevanju religioznosti u toj životnoj dobi, no istraživanja su, prema njegovim riječima, još uvijek relativno oskudna, budući da psihologija pokazuje malo ozbiljnog interesa za realnost vjerovanja unutar strukturiranih religija, kazao je te zaključio da je na religioznom planu od izuzetne važnosti ne samo sadržaj vjerovanja, nego isto tako i odnos prema osobi koja te sadržaje prenosi.
Vjeroučitelji su u poslijepodnevnom radu Škole u četiri skupine sudjelovali u didaktičko-metodičkoj obradi nastavnih jedinica: Radost opraštanja i ljubavi, Isusov poziv na pomirenje, Vjera daje radost života i Potreba pomirenja i opraštanja.
Prvi dan Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u osnovnoj školi završio je molitvenim dijelom programa u splitskoj prvostolnici Uznesenja Marijina. Misno slavlje predvodio je umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić zajedno s 15-tak svećenika koji sudjeluju u radu KLJŠ. Obraćajući se okupljenim sudionicima nadbiskup ima je poručio kako u životu moraju biti dosljedni i svojim življenjem ostvarivati ono što naučavaju. “Naš je narod za vrijeme komunističke diktature naučio glumiti i pretvarati se; vi danas, u slobodnoj domovini, morate svojim naukom i životnim primjerom biti pravi odgojitelji u vjeri”, zaključio je nadbiskup Jurić. (i08449hr/jadbaš/mjb)