Split, (IKA) – U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje, u Splitu je u četvrtak, 23. kolovoza s radom započela ovogodišnja Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama. 360 sudionika okupilo se u prostorijama splitskog Nadbiskupijskog sjemeništa kako bi tijekom dva radna dana aktivno sudjelovalo u četiri tematska predavanja i tri pedagoške radionice pod okvirnom temom „Staro vino u nove mješine? Vjeronauk u školi i kateheza u župi pred novim izazovima”.
Nakon uvodne molitve kojeg su osmislili i predmolili supružnici Šime i Ana Zupčić iz Dubrovačke biskupije, skup je započeo pozdravnim govorom organizatora i domaćina mr. sc. Josipa Periša, voditelja Povjerenstva Katehetske škole i predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Podsjetivši na 19 godina dugu tradiciju održavanja Katehetske ljetne škole u Splitu, predstojnik Periš je istaknuo važnost suodnosa školskog vjeronauka i župne kateheze u trenutku izlaska dva važna dokumenta: Cjelovite kurikularne reforme, s čijom se eksperimentalnom provedbom kreće od ove školske godine, te najnovijeg dokumenta HBK „Da vaša radost bude potpuna. Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima”. Ističući važnost evangelizacijskog i misionarskog poslanja vjeroučitelja, predstojnik Periš iste je potaknuo na hrabro prihvaćanje novih izazova i promjena pred kojima se nalazi hrvatski odgojno-obrazovni sustav.
U ime domaćina prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je ovaj skup nazvao svojevrsnom intonacijom za sve vjeroučitelje, učenike i roditelje na početku nove školske i vjeronaučne godine. Sam naziv ovogodišnje Škole nadbiskup je povezao s dinamikom vjeroučiteljskog poslanja koje radost Evanđelja uvijek čini novom i svježom materijom za formiranje budućnosti našeg društva. Sve okupljene još je jednom pozvao na zajedničko sudjelovanje na Trećem susretu hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu.
U ime organizatora skupa okupljene je pozdravila i Jadranka Žarković Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. Također je naglasila važnost izlaska dokumenata vezanih uz školski vjeronauk, napominjući kako će vjeroučiteljima kao svjedocima prenošenja životnog znanja i temeljnih ljudskih vrednota u savladavanju novih izazova, Agencija pružiti svu potrebnu stručnu pomoć.
U ime Hrvatske biskupske konferencije nazočnima se obratio đakovačko-osječki nadbiskup i predstojnik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju Đuro Hranić. Dvije strane vjeroučiteljskog poslanja nadbiskup je povezao s naslovom Škole kroz poziv na trajno obraćenje i promišljanje istine Evanđelja u uvijek novim kontekstima i situacijama.
Nakon kratkog uvoda prof.dr.sc Ivice Pažina, predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK, u radni dio Škole, uslijedilo je prvo tematsko predavanje kojeg je pod naslovom „Katolički vjeronauk u školi: novi kurikulum s trajnim vrijednostima” održao prof. dr. sc. Ante Pavlović, predstojnik katedre za liturgiku i nastavnik religijske pedagogije i katehetike na KBF-u u Sarajevu, ujedno i predsjednik Komisije NKU za izradu vjeronaučnih programa i udžbenika za osnovne i srednje škole. Svoje predavanje prof. Pavlović temeljio je na trima ključnim točkama: teorijskom okviru i strukturi kurikularnog sustava, kritičkom propitivanju strukturnih sastavnica postojećeg kurikula te prikazu okvirne strukture novog kurikula katoličkog vjeronauka. Kurikularni sustav Pavlović je opisao kroz njegove osnovne sastavnice, s naglaskom na planu i programu katoličkog vjeronauka. Nakon kraćeg prikaza crkveno-teoloških i religijsko-pedagoških utjecaja na kontinuirani razvoj školskog vjeronauka unazad 30 godina, Pavlović se osvrnuo i na osnovna teološka, antropološka, religijsko-pedagoška i didaktičko-metodička obilježja školskog vjeronauka kroz njegovu situacijsku analizu, potrebe učenika te odgojno-obrazovnu svrhu i ciljeve. Također je spomenuo nastavne odgojno-obrazovne sadržaje kroz načela njihovog programiranja, nastavne strategije, organizaciju poučavanja te vrednovanje procesa učenja i učeničkih postignuća. Izdvajajući i tematizirajući neka obilježja novog vjeronaučnog kurikula Pavlović je stavio naglasak na koncepciju suvremene škole po mjeri učenika i metodologiju utemeljenu na ishodima učenja. Zaključak predavanja odnosio se na usporedbu dosadašnjeg i novog kurikula katoličkog vjeronauka, s naglaskom kako će se na sva nova otvorena pitanja iz područja metodologije moći odgovoriti tek iza provedene vjeroučiteljske prakse.
Nakon aktivne rasprave po zadanoj temi uslijedilo je i drugo predavanje koje je pod nazivom „Kompetencijski usmjerena nastava kao temelj rada s učenicima” održao prof. dr. sc. Neven Hrvatić, s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njegovo predavanje temeljilo se na uočavanju krize odgojno-obrazovnog sustava koji, kako je sam predavač rekao, preveliki naglasak stavlja na usvajanju nastavnih sadržaja, bez značajnije odgojne dimenzije. Prema njegovim riječima, današnja škola ne promatra učenike s aspekta njihovih potreba, vrijednosti i interesa, već u okviru mogućnosti prilagodbe postojećem sustavu, uz kontinuirano povećanje obrazovnih sadržaja. Kako bi se to ublažilo potrebno je stvoriti novu paradigmu razvoja školstva kroz uvažavanje različitosti, pružanje jednakih mogućnosti za sve učenike i kreiranje škole usmjerene prema odgojnim vrijednostima i multikulturalnom okružju. Temeljni zahtjevi suvremene škole, prema Hrvatiću, odnose se na solidarnost kao stožernu vrednotu koju možemo razvijati kroz osjetljivosti za druge, razumijevanje njihovog ponašanja, načina razmišljanja i viđenja svijeta. Kako bi učenici usvajali znanja i stjecali kompetencije potrebno je promijeniti pedagoški način mišljenja, a sam školski sustav pomaknuti od prenaglašenog spoznajnog aspekta prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji, suradničkom učenju i zajedničkim vrijednostima. Prema riječima predavača, kompetencijski usmjerena nastava zasniva se tako na uzajamnom odnosu između učenika i učitelja kroz dvosmjernu komunikaciju i razvijanje stavova, misli, ideja i osjećaja, što uvelike može pomoći i u usvajanju kognitivnih sadržaja. U tom kontekstu važno je usvajanje interkulturalnih kompetencija koje kod djece i mladih razvijaju poštovanje, uvažavanje te pozitivan stav prema stvarnom odgoju za različitost.
Poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne škole protekao je u znaku tri pedagoške radionice podijeljenih u dvanaest radnih skupina.
Radionica pod nazivom „Kurikulum katoličkog vjeronauka – novi pristup radu” koje su vodile vjeroučiteljice Tihana Petković, Ljuba Duvnjak, Ana Volf i Anita Bakovljenac upoznala je sudionike s novostima i promjenama koja nosi nova obrazovna reforma kroz navođenje razlika u odnosu na dosadašnje kurikularno planiranje i pronalazak odgojno-obrazovnih ishoda.
U radionici pod nazivom „Scenarij poučavanja” voditeljice Katarina Pučar, Mirjana Džambo Šporec, Jelena Mihalić i Marija Patrlj sudionike su upoznale s višenamjenskim materijalima, aktivnostima i idejama koje se mogu koristiti u suvremenoj nastavi. Cilj je stavljanje učenika u središte nastavnog procesa i poticanje istog na istraživanje, razmišljanje, samostalno zaključivanje i djelovanje.
Radionica pod nazivom „Kateheta u župi i vjeroučiteljska služba” koju su vodili Miranda Banovac, Lucijan Kosor, Belinda Buzov i Mario Žuvela kod sudionik je nastojala osvijestiti njihovu vlastitu poziciju s obzirom na angažman u različitim oblicima župne kateheze te iznalaženje novih suvremenih oblika djelovanja u župnoj zajednici.
Prvi radni dan KLJŠ-e završen je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je u kapelici Nadbiskupijskog sjemeništa predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić. Katehetska ljetna škola nastavlja se i u petak, 24. kolovoza, kroz dva tematska predavanja pedagoške radionice te okrugli stol i završnu raspravu.