Gost je bio voditelj Franjevačke kuće molitve u Masnoj Luci na Blidinju (BiH) fra Josip Vlašić.

Program je započeo misnim slavljem koje je predvodio fra Josip potaknuvši prisutne da misu proslave s novim srcem, u sabranosti, da mole za dar mira koji „se prima kad se prima Krista koji je Mir naš“, da se odreknu grijeha i priprave za susret s Gospodinom.

U propovijedi je fra Josip govorio o iskustvu u koje je Krist htio uvesti čovjeka, u iskustvo da je ljubljeno dijete Božje. Spomenuo je redak iz Ivanovog evanđelja „A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja…“ (Iv 1,12) što je zapravo, kako je rekao, „srce duhovnog iskustva, veće od svih darova i djela. To iskustvo još mnogi nisu prihvatili i zato treba raditi na sebi, čeznuti za tim iskustvom, imati pouzdanje kao Isus. On je u miru i u Getsemaniju i u muci i na križu. Isus kaže: ‘Oče moj, u ruke Tvoje predajem duh svoj.’ Okolnosti se nisu promijenile, ostale su užasne, nemirne, ali Isus ostaje u miru. Kaže i: ‘Imaš Oca na nebesima.’ Potrebno je osloniti se na Oca. Zatim je fra Josip protumačio evanđelje dana (Lk 11, 5-13) koje upravo govori o Ocu i o tome kako je Bog Otac još bolji od očeva koji dobro čine za svoju djecu.“

Uslijedio je nagovor u kojem je fra Josip predstavio korake za postizanje i čuvanje nutarnjeg mira i uz razne životne i vizualne primjere konkretizirao. Prakorak, temeljni korak za napraviti prema nutarnjem miru je već izložen u propovijedi – „mir mi je darovan, al’ on neće u meni ostati ako [ga] ja ne sačuvam“, rekao je te dodao da nitko čovjeku ne može ukrasti mir, već čovjek sam osiromašuje sebe i odustaje od mira ako ga ne čuva. „A mira nema ni ako ga se ne traži. Prakorak za mir je uvijek se vraćati Bogu i imati svijest ‘ja sam ljubljeno dijete Božje’ dok je sve ostalo dodatak. Taj nadnaravni mir iznad svakog razuma svijet ne može dati, već ga daje Bog i plod je Duha Svetoga. A tako ga ni išta naravno ne može uzeti ako se ostaje u tom miru“, rekao je te, podsjetivši na riječi sv. Augustina, zaključio da su srca ljudi stvorena za mir.

„Prvi korak je posvijestiti si vlastitu stvarnost i trenutke, uzroke i okolnosti uznemirenosti, što pojedinca uznemiruje ili tko, što misli i čini kada je nemiran. To omogućava učiti iz vlastitih iskustava, vidjeti može li se i što učiniti drugačije i vjerovati da se može jer tek tada nastupa ozdravljenje. Ne može se promijeniti ako se uvijek ide istim putem, putem do nemira, zato valja promijeniti put do mira i gledati svoju mogućnost promjene, a ne kako će drugi postupiti, jer na to se ne može utjecati“, poručio je fra Josip.

Drugi korak je prihvatiti. „Kad je netko nemiran, najčešće nešto ne prihvaća. Kad se prihvaća, biva se sličan Bogu koji sve i uvijek prihvaća, daje slobodu, dok ljudi križaju jedni druge, odriču se jedni drugih, zataje jedni druge. Kad se prihvaća, raste se u miru. Kad se ne prihvaća druge, tada se protestira, sudi druge, pokušava ih se promijeniti, biva se agresivan… Neprihvaćanje je otpor i stvara nemir. Tada se ništa ne mijenja, niti drugi niti vlastito stanje, i troši se vlastita snaga i život. Sve to dolazi iz uvjerenja da osoba zna što je za drugog dobro i da je dužnost iste postići da drugi bude takav kakav ta osoba ‘zna’ da je dobro. Prihvatiti znači pustiti druge neka žive kako hoće, oprostiti, prihvatiti da ne možeš promijeniti druge niti ih prisiliti na promjenu, jer drugi imaju svoju slobodnu volju. Prihvatiti ne znači prihvatiti grijeh i ono loše, već znati da sam ne možeš promijeniti drugog i jednostavno biti mu pomoć, ukazati na loše i biti uz njega. To je teško i trpi se, okolnosti ostaju nemirne, ali se nutarnji mir ne gubi, već ostaje. Tek nakon prihvaćanja je moguća promjena. Prihvatiti također treba i sebe, inače nije moguće prihvatiti ni druge niti biti u miru“, naglasio je.

Treći korak je promijeniti percepciju, vlastiti doživljaj situacije i ljudi, a koji osoba sama kreira. Za jedan primjer fra Josip je uzeo propovijed: ako bi se ljudima spavalo, ako bi djelovali nezainteresirano, može ih tako promatrati, kao da ga preziru, a može reći i „Joj Bože, hvala Ti što si mi dao dar, lijepi dar da uspavljujem ljude.“ Netko može obitelj koja je bliska promatrati kao da mu ne daju disati, a može i biti zahvalan što ima obitelj koja ga pazi i uvijek je uz njega. Kao i Isus što je rekao kako Mu nitko ne uzima život, već ga On sam daje za prijatelje. Valja se pitati čemu možeš dati drugačije značenje, gdje promijeniti percepciju. Predložio je za pomoć u tome i molitvu „Blagoslovi, Gospode, neprijatelje moje“.

Četvrti korak je pustiti. „Milosrdni Otac je u prispodobi pustio mlađeg sina, iako je znao da sin donosi lošu odluku. Na kraju se sin vratio Ocu. Isus je pustio Judu i Petra, Petar se vratio, Juda nije. Valja pustiti i grijehe, svoje i tuđe, otpustiti, pustiti grijehe koje ti je Bog otpustio. Potrebno je pustiti i prošlost, dati je Bogu.

Peti korak je pojednostavniti, ne komplicirati. Ako se želi rasti u miru, ne smije se komplicirati, valja biti jednostavan. I Bog je jednostavan. Treba pojednostavniti stvari, gledati što treba pojednostavniti i tražiti mir“, pojasnio je propovjednik.

Kao posljednji, šesti korak, fra Josip je rekao da treba prestati tjeskobno brinuti. „Valja se predati Bogu koji je Otac i koji brine za nas, kao i donijeti odluku da se neće više brinuti, jer briga guši. Tu brigu treba predati Bogu“, dodao je.

Po završetku programa uz zahvalu fra Josipu, povjerenik za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije don Ivan Terze najavio je program koji je pred mladima u toj Nadbiskupiji. Tako je pozvao na sudjelovanje u 72 sata bez kompromisa kao i na prvi susret jubilarne 15. sezone Hrvatskog nadzemlja pod naslovom „Vjera iza rešetaka“ s gostom don Antom Bitunjcem. Ove akademske godine mlade čekaju i novi projekti počevši s molitvenom zajednicom mladih koja će se okupljati petkom u 20:30. Pokrenut će i „Školu sv. Josipa“ – program za mladiće od 18 do 30 godina u kojem će prolaziti kako rasti u krepostima, vrlinama, u svom identitetu; potom Projekt Judita za djevojke od 18 do 30 godina uz teme: dom, obitelj, karijera, feminizam, poslanje i identitet žene i biblijsko poznavanje Božjeg nauka za ženu. Prijave za iste traju do 18. listopada, a onda počinju. Također, 31. listopada opet će biti održan Holywin gdje kao gost iz engleske dolazi obraćenik John Pridmore, koji javno svjedoči i s mladima će podijeliti svoj put. Za kraj je u mjesecu listopadu don Ivan pozvao na molitvu krunice. Više o svemu spomenutom, kao i sve druge novosti mogu se naći preko društvenih mreža i web stranice Pastorala mladih Split.