Split, (IKA) – U sklopu Međunarodne kulturne manifestacije “Dani kršćanske kulture” u organizaciji nakladne kuće Verbum u Splitu se od 24. ožujka do 3. travnja priređuju brojna događanja te predstavljaju likovna, glazbena, dramska i književna djela kršćanskoga sadržaja. Manifestacija je svečano otvorena 24. ožujka u dvorani Ivana Pavla II. u zgradi ordinarijata Splitsko-makarske nadbiskupije. Uime organizatora sve je pozdravio direktor Verbuma Miro Radalj, istaknuvši kako se u sklopu ovogodišnjega programa u 11 dana u pet gradova priređuje 46 kulturno-javnih sadržaja. Dožupan Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić u pozdravu je istaknuo kako je to “prigoda da pošaljemo poruku da jesmo za Europu ali samo onu koja će baštiniti kršćansku kulturu, koju je zagovarao papa Ivan Pavao II.”. Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić podsjetio je da su duboki korijeni kulture u Splitu, našim gradovima i u Hrvatskoj. Mnogo je alfabeta preko kojih se kultura ovdje duboko upisala: likovni, glazbeni, dramski, književni… To se ne smije zaboraviti, a s druge strane Evanđelje je snažan poticaj za stvaranje novih pothvata i ostvarenja, istaknuo je nadbiskup Barišić te dodao da bi ova manifestacija trebala biti i poticaj otkrivanja važnosti kulture međuljudskih odnosa, dijaloga i solidarnosti.

Slijedila je tribina “10 godina Hrvatskoga katoličkog radija” na kojoj su sudjelovali riječko-senjski nadbiskup Ivan Devčić, dr. Mirko Mataušić i ravnatelj HKR-a Zvonimir Ancić. Nadbiskup Devčić istaknuo je važnost medija u poslanju Crkve te u tom duhu istaknutu ulogu Hrvatskoga katoličkog radija. Crkva je kroz povijest na razne načine koristila i promovirala medije, osobito pisanu riječ. No, zbog različitih povijesnih okolnosti Crkva nije blagonaklono prihvatila pojavu medija kakve danas poznajemo. Premda je i sama uočila njihove mogućnosti i prednosti, tek od tridesetih godina protekloga stoljeća počinje pozitivno gledati na njih da bi taj razvoj svoj vrhunac doživio na II. vatikanskom saboru, kazao je nadbiskup Devčić. Podsjetio je na važne crkvene dokumente: dekret iz 1963. “Inter mirifica”, pastoralnu uputu “Communio et progressio” 1971., temeljni dokument crkve o medijima te encikliku papa Ivana Pavla II. “Redemptoris missio”, koji govore o tome da mediji Crkvi pomažu predstaviti se svijetu, olakšava njezin unutarnji dijalog te omogućuju joj da prepozna mentalitet suvremenih ljudi kojima je poslana propovijedati Evanđelje. Svjesni novosti povijesnog trenutka u kojem se Katolička Crkva u Hrvatskoj našla poslije demokratskih promjena hrvatski su biskupi već na svojem trećem zasjedanju nakon osnutka Hrvatske biskupske konferencije, u ožujku 1994. osnovali Hrvatski katolički radio. “Nakon svih potrebnih priprema radio je počeo emitirati 17. svibnja 1997. godine, a prvi se slušateljima u eteru obratio blagopokojni kardinal Franjo Kuharić. Kroz proteklih je deset godina HKR postao značajna medijska institucija kako u Crkvi tako i u cjelokupnoj hrvatskoj javnosti. Na svoj specifičan način postao je glas naše Crkve i mjesto susretišta i zajedništva kako vjernika tako i svih ljudi dobre volje koji tragaju za smislom i istinom. Preko njega kršćanska poruka ima mogućnost ući u svaki dom i na sva ona mjesta na koja redovita pastoralna nastojanja ne mogu doprijeti ili nemaju pristupa. Poput sijača naš radio sije Kristovu Radosnu vijest i želja nam je da to sjeme urodi bogatim plodovima”, zaključio je riječki nadbiskup, čestitajući HKR-u 10. obljetnicu i zaželjevši svima koji sudjeluju u stvaranju programa obilje blagoslova.
Kao tadašnji ravnatelj i glavni urednik dr. Mirko Mataušić upoznao je nazočne s počecima emitiranja HKR-a, s različitim teškoćama s kojima se radio susretao, osobito zbog odluke da bude neprofitni. Istaknuo je, da su uz marketinški problem, koji je i sada prisutan, najveće poteškoće bili prigovori od crkvenih ljudi da radio treba imati više vjerskoga sadržaja. No, to bi značilo opet povlačenje kršćana u sakristije i sa svih područja: gospodarskoga, političkoga i ostalih, što se ne bi smjelo dogoditi, napomenuo je dr. Mataušić. Crkva mora imati svoje medije kao što je Glas Koncila, Hrvatski katolički radio i drugi da bi mogla reći “stvari” koje svjetovni mediji prešućuju, kazao je dr. Mataušić te svoj govor zaključio riječima da je najbolji model radija onaj koji je napravljen na početku te se on mora razvijati da bi odgovorio na potrebe suvremenoga čovjeka.
Sadašnji ravnatelj HKR-a Zvonimir Ancić predstavio je aktualne podatke. Hrvatski katolički radio jedna je od više od 150 radijskih postaja koje emitiraju svoj program na području RH; jedna od 6 nacionalnih radijskih postaja (uz tri programa Hrvatskoga radija, Otvoreni i Narodni radio) i ujedno jedini neprofitabilni nacionalni radio (druga dva neprofitabilna su Radio Marija i Radio student). Preko sustava od 17 odašiljača pokriva oko 95% hrvatskoga ozemlja, 30% Slovenije – u nekim dijelovima dopire i do Austrije, te 40% BiH. Istaknuo je da je radio medij komunikacije i zajedništva, što znači da okuplja slušatelje i odašilje informacije. Po Kristovu nalogu “upućeni smo svima, jer Crkva i Krist nikoga ne isključuju. Želimo dohvatiti rubne pa i one izvan Crkve te im na njima razumljiv način ponuditi Kristovu poruku. Ancić je zatim govorio o programskoj usmjerenosti radija, o kojoj govori prije svega i njegovo ime: “Hrvatski – djelujemo u Hrvatskoj, u hrvatskom narodu i među svim građanima ove zemlje. Želimo poticati, otkrivati i promovirati sve što je lijepo, dobro i istinito. Mi smo dobar radio za dobre ljude. Želimo zapravo reći da u svakom čovjeku prepoznajemo crtu dobra koju mu je Bog usadio. Katolički – mi smo radio Katoličke Crkve. Svoje slušatelje želimo upoznati s njezinim naukom koji je utemeljen na evanđeoskoj poruci i dvotisućljetnoj tradiciji. Mi smo radio – medij – moramo poštivati njegove zakonitosti i koristiti sve njegove mogućnosti. Mi nismo sveučilišna katedra, propovjedaonica niti vjeronaučna dvorana. Radio je specifičan medij evangelizacije”. Kao medij Katoličke Crkve prije svega nastojimo promovirati duhovne vrijednosti koje itekako imaju konkretnih posljedica na svakodnevni život; dijalošku otvorenost i tematsku raznolikost u 5 redakcija – vjerska, informativna, glazbena, kulture i dječjeg programa. Ne damo se uvući u dnevne političke igre, no to ne znači da ne pratimo politička događanja i pojave te da prema njima ne zauzimamo stav. “Nastojimo prije svega biti glas onih koji glasa nemaju ili njihov glas ne dopire do javnosti”, istaknuo je Ancić te dodao kako su kroz ovih 10 godina pokazali da je iznimno važno da Crkva ima svoj vlastiti medij. Tako su zahvaljujući HKR-u bili dostojno praćeni, za što drugi mediji nisu imali sluha, Tjedan solidarnosti s Hrvatima u BiH, promocija duhovne kršćanske glazbe, Vukovar, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. HKR je važnu ulogu odigrao u promicanju duhovne glazbe. Objavili su oko 50 albuma od kojih su dva dobila Porina, 430 emisija Sacro ritam. Ancić je također istaknuo kako je zahvaljujući HKR-u stasao cijeli naraštaj novinara i medijskih djelatnika te je sklopljeno i više brakova. U financiranju važno mjesto zauzima i sustav Prijatelja, kojih je sada 22.172. HKR u suradnji s Caritasom pomaže i siromašnim studentima. Prelazeći na Hot bird satelit HKR će sada moći čuti cijela Zapadna Europa.