Split: Šesnaesta obljetnica preminuća biskupa Srećka Badurine
Split (IKA )
"Bog nam ga je poslao baš kad nam je trebao takav čovjek, vjernik, svećenik, biskup: velik za velike i presudne događaje naše vjerničke, biskupijske i domovinske povijesti u koju smo upravo ulazili"
Split, (IKA) – U župi Svete obitelji u Splitu, povjerenoj franjevcima trećorecima, proslavljen je 17. rujna blagdan Rana sv. Franje i obilježena 16. obljetnica smrti šibenskoga biskupa fra Srećka Badurine, franjevca trećoreca.
Na kraju euharistije predsjedatelj slavlja fra Zvonimir Brusač, gvardijan Samostana sv. Josipa, govorio je o domoljublju biskupa Srećka Badurine, oslanjajući se na svjedočanstva njegovih suradnika i suvremenika i na biskupove nastupe i riječi: “Bog nam ga je poslao baš kad nam je trebao takav čovjek, vjernik, svećenik, biskup: velik za velike i presudne događaje naše vjerničke, biskupijske i domovinske povijesti u koju smo upravo ulazili”.
“Biskup Srećko uvijek je s privrženošću, toplinom i poštovanjem govorio o svom hrvatskom narodu i domovini. U njemu je stalno prisutna briga za hrvatski narod, njegov identitet i njegova prava. No on ima takvu duhovnu otvorenost i za druge narode i njihova prava. Za njega su Crkva u Hrvata i hrvatski narod stvarnosti koje se prožimaju, ali koje se ne poistovjećuju. Crkva u Hrvata poslana je svjedočiti evanđelje i vrjednote Božjega kraljevstva u hrvatskom narodu odnosno hrvatskoj državi”, istaknuo je fra Zvonimir, oslanjajući se na uvide s. Valerije Kovač u njezinu studijskom radu “Tragovi Božji u povijesti”, o teološkom tumačenju povijesnih zbivanja u pastirskoj službi i propovijedima biskupa Srećka Badurine.
“Njegova je vizija u devedesetim godinama bila da se obnovljena budućnost hrvatskog naroda u novouspostavljenoj državi treba graditi na evanđeoskim mjerilima i duhovnoj obnovi. Ta se vizija posred današnjih prilika u hrvatskoj državi i društvu pokazuje istinitom i vrijednom pozornosti”, zaključio je fra Zvonimir. Sadašnje stanje političkog života, socijalnih prilika i nedovoljnog njegovanja kulturnog i duhovnog identiteta hrvatskog naroda i hrvatske državne političke zajednice povezani su s nedovoljnom osjetljivošću za ispravno moralno djelovanje u godinama nakon Domovinskog rata, na što je proročki i iz iskrenog domoljublja upućivao biskup Srećko Badurina.