Split: Simpozij “Kršćanin i politika”

Split, (IKA) – “Kršćanin i politika” tema je međunarodnoga teološkog znanstvenog simpozija koji je u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu započeo u četvrtak 24. listopada u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Sudionici dvodnevnog VIII. znanstvenog simpozija razgovaraju o važnosti i značenju političkih aktivnosti u suvremenome hrvatskom društvu te potrebi sudjelovanja kršćana u tim aktivnostima. U radu simpozija uz brojne domaće znanstvenike i stručnjake iz područja teologije, sociologije, politike i prava, sudjeluju i gosti iz inozemnih učilišta, a to su voditelj Instituta za kršćanski socijalni nauk i profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Munsteru dr. Karl Gabriel i prof. teološke antropologije i prorektor papinskog lateranskog Sveučilišta u Rimu dr. Ignazio Sanna.
Na početku je sudionike simpozija pozdravio prodekan za znanost KBF-a u Splitu dr. Marijan Vugdelija. Govoreći o razlozima zašto je taj fakultet odlučio simpozij posvetiti temi odnosa kršćana i politike, podsjetio je da je čovjek bitno upućen na zajednicu, iz čega proizlazi njegovo pravo i dužnost bavljenja politikom. Društvena, socijalna i politička pitanja tiču se stalnog pologa vjere što brojne papinske socijalne enciklike nepobitno potvrđuju. Naš je narod pedesetak godina živio u jednostranačkom sustavu u kojem su samo neki imali pravo razmišljati i govoriti o politici, dok je drugima to pravo bilo uskraćeno. Utemeljenjem samostalne države uvedeno je višestranačje, a ljudima je omogućeno pravo na bavljenje politikom. Na tom putu ljudi se suočavaju s napetostima i poteškoćama, pa izazovna tema simpozija može biti korisna u situacijama u kojima se nalazimo, istaknuo je, uz ostalo, dr. Vugdelija.
Pozdravnu riječ u ime organizatora simpozija uputio je dekan splitskog KBF-a dr. Slavko Kovačić, istaknuvši da je Povjerenstvo za pripremu simpozija, na čelu s tajnikom simpozija dr. Nediljkom Antom Ančićem, nastojalo odrediti što aktualniju temu za promišljanje.

Prvo predavanje održao je profesor politologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i utemeljitelj Centra za politološka istraživanja dr. Anđelko Milardović, koji je govorio o politici u doba tranzicije i globalizacije u hrvatskom društvu. On je upozorio na rastući proces globalizacije čiji su akteri brojni, a njezini procesi izbjegli su nacionalnim državama. Uz svjetske sile, kao sudionici globalizacijskog procesa pojavljuju se i pojedinci te brojne transnacionalne udruge, istaknuo je, ustvrdivši da u budućnosti države neće uslijed tih procesa iščeznuti, već će se preoblikovati. Hrvatska kao nacionalna država, mišljenja je predavač, mora ostati toliko nacionalna koliko su i članice Europske unije, kao naša država želi i smjera. No, uz znanje i svestrani razvoj, politika se treba temeljiti na mudrosti i moralu, upozorio je, iznijevši zatim model ponašanja države u globalizacijskom procesu. Govoreći o budućnosti Hrvatske, ustvrdio je da je ona vidljiva u obliku umreženog društva u kojem bi primjerice nacionalno i lokalno zakonodavstvo bilo prilagođeno većim institucijama poput Europske unije. Nadalje je skrenuo pozornost i na neke posljedice i opasnosti globalizacije, izdvojivši ukidanje klasičnih radnih mjesta čiju je ulogu preuzela digitalna tehnologija, dok je tradicionalnu demokraciju zamijenila digitalna. Svijest politike 2005. godine, prema njegovim riječima, oblikovat će oni koji koordiniraju svijetom informacija, što je novi tip moći. Osvrnuo se i na pojavu tranzicije u društvu, upozorivši da je politika u tranziciji opterećena egoizmom, smanjenim osjećajem za druge, padom ljestvice vrednota, krizom morala. U toj tranzicijskoj politici postoje malobrojni dobitnici i mnogobrojni gubitnici, istaknuo je dr. Milardović. Kršćani, kako je kazao na kraju, trebaju u društvo unijeti vrednote koje će dovesti do rehabilitacije politike, i to prvenstveno kroz zagovaranje pravednosti i odgovornosti te zauzimanjem za mir.

Dr. Dušan Lozina sa splitskoga Pravnog fakulteta upozorio je u svom predavanju da suvremeni čovjek živi kulturu narcizma i etički relativizam, te da živi u strogo nadziranom društvu, dok Internet stvara novi tip demokracije, tzv. digitalnu demokraciju. Kršćani se, smatra dr. Lozina, moraju boriti protiv takve slike svijeta stvaranjem nove kulture solidarnosti i ne smiju biti ravnodušni na globalizacijske procese. U vremenu ozbiljnih kriza vrednota kršćani, prema njemu, imaju zadaću boriti se za egzistenciju temeljnih ljudskih i kršćanskih vrednota, pri čemu se treba angažirati svaki istinski kršćanin.

Znanstveni suradnik u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” Ivan Markešić govorio je zatim o politici kao fenomenu, upozorivši da kršćani moraju politički angažman smatrati jednom od temeljnih aktivnosti po primjeru Isusa Krista koji je sve činio kako bi promijenio društvene odnose u sredinama u kojima se nalazio, pri čemu je njegov nauk izazivao najradikalnije društvene promjene. Stoga, smatra dr. Markešić, nemaju pravo oni koji su tvrdili i tvrde da se kršćani i Crkva ne smiju brinuti za politiku, jer se ni Isus njome nije bavio.