Split, (IKA) – U prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu održan je 19. veljače stručni skup za vjeroučitelje Splitsko-makarske nadbiskupije na temu “Kateheza i komunikacija”, na kojem je sudjelovalo oko 200 vjeroučitelja. Među njima su bili i vjeroučitelji Hvarsko-bračko-viške biskupije, te određeni broj drugih prosvjetnih djelatnika. Obrazlažući okvirnu temu, predstojnik Katehetskog ureda mr. Josip Periš istaknuo je da je Bog onaj koji komunicira i koji se priopćuje komunikacijom, prepustivši potom riječ splitsko-makarskom nadbiskupu Marinu Barišiću. “Bog je komunikacija u sebi i prema čovjeku”, istaknuo je nadbiskup, pozdravljajući sve sudionike skupa. “Znanje koje posredujemo učenicima potrebno nam je ne da bismo više imali, nego da bismo više bili. Uloga vjeroučitelja prelazi u kategoriju roditelja, jer onaj koji formira učenika, zapravo ga rađa”, istaknuo je nadbiskup.

U svom predavanju na temu “Umijeće komuniciranja”, mr. Mirko Mihalj izdvojio je tri oblika komuniciranja. Prvi oblik je odnos u kojem se svi bespogovorno slažu s mišljenjem i stavovima sugovornika; drugi oblik je odnos u kojem osobe u komunikaciji iznose svoja stajališta, makar i suprotna, dok je treći oblik odnos u kojem se negira drugoga i drukčijega. Tim posljednjim oblikom komuniciranja drugome se zapravo daje do znanja da on ne postoji. Kao pozitivan i jedino prihvatljiv oblik komunikacije mr. Mihalj je istaknuo onaj drugi koji podrazumijeva različitost mišljenja i stavova, te uvažavanje sugovornika kao ravnopravnog partnera. Ako djecu učimo da šute i prihvaćaju naše stavove, onesposobljavamo ih za život. U komunikaciji moramo biti bezazleni i mudri, kao što je Isus učio svoje učenike. On je imao odgovor na svaku pritužbu, ali je odgajao u ljubavi. Komunikacija nije samo riječ, nego sveukupni odnos među ljudima, a vjeroučitelj treba biti stručnjak za međuljudske odnose. Ljubav i povjerenje u samom su temelju međuljudskih odnosa na kojima treba graditi komunikaciju, istaknuo je mr. Mihalj.

Predavanje na temu “Kateheza i vjeronauk kao komunikacija” održala je dr. s. Thea Ana Filipović. “Brzina prenošenja informacija nije se razvila u kvalitetnu komunikaciju jer se u suvremenom društvu javlja sve veća glad za istinskom komunikacijom”, napomenula je dr. Filipović. Među čimbenike komunikacije ona je ubrojila ne samo riječ, nego i šutnju, zatim osobe i stvari, sustav odnosa, sveukupno ozračje. Govoreći o komunikaciji u katehezi i vjeronauku istaknula je interakciju odnosa vjeroučitelj – učenik i učenik – učenik. U tom suodnosu komunikacija je čin kojim šaljemo određenu poruku, a primatelj je dekodira i dešifrira. Pritom vjeroučitelj mora razmišljati koje stavove kod učenika može izazvati njegova poruka. Među uvjete za kvalitetnu komunikaciju dr. Filipović ubrojila je poštivanje dostojanstva i integriteta učenika, otvorenost za istinu kako pošiljatelja tako i primatelja poruke, spremnost za veću informiranost od one koju trenutno imaju, te ravnopravnost sudionika u komunikaciji. Jedino je u takvoj interakciji moguća kvalitetna komunikacija, istaknula je dr. Filipović.
U drugom dijelu programa vjeroučitelji su radom u skupinama razrađivali temu “Kako komuniciramo”. Zaključke su iznijeli na završnoj raspravi kojom je i zaključen rad skupa.