Split svečano proslavio svoga zaštitnika sv. Dujma
Split: Svečana proslava sv. Dujma
Split (IKA )
Obzirom na javne uglednike u Hrvatskoj, biskup Štambuk se pita što je istina o Jasenovcu, o Bleiburgu, jamama, zatvorima, kolonama smrti? Kakvu istinu imaju i šire sredstva društvenog priopćavanja koja su postala bilteni "crne kronike", gdje gotovo nije moguće pročitati ni riječi o svijetlim primjerima osobne i obiteljske požrtvovnosti i ljubavi prema životu, čovjeku, Domovini?
Split, (IKA) – Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u petak 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje desetaka tisuća vjernika predvodio hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća. Pozdravnu riječ uputio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Pozdravivši sve nazočne, one koji su bili spriječeni doći, te one koji prate misu preko malih ekrana i radija nadbiskup Barišić je istaknuo da je “sveti Dujam simbol i memorija naše prošlosti ali i putokaz nove budućnosti. Duboki su korijeni povijesti, vjere i kulture u gradu Splitu i na ovome tlu. Vremena se i okolnosti mijenjaju, ali čovjek spontano osjeća i jasno prepoznaje što su stvarne vrijednosti koje ne prolaze. Sveti Dujam je snažni glasnik i trajni svjedok tih vrednota. I danas smo svjesni toga. Svima nam je, uza sve naše razlike, itekako važna pravda i mir, istina i sloboda, društvena snošljivost i utjelovljena vjera, bogoljublje i čovjekoljublje, u obitelji i društvu, u Crkvi i Domovini, kao i odgovorna suradnja za zajedničko dobro u gradu i državi. Doista, u današnjim nam izazovima i poteškoćama treba više međusobnog razumijevanja i poštovanja, istinske etičnosti i duboke vjere, te u tom duhu više optimizma i nade”.
U propovijedi mons. Štambuk kratko je i usporedno prikazao živote Dioklecijana, imperatora, progonitelja i mučitelja, te sv. Dujma, biskupa, progonjenog mučenika. U prikazu njihovih života biskup Štambuk, zajedno s Poncijem Pilatom, postavlja pitanje: “Što je istina?” Poput Poncija Pilata koji pere ruke od vlastite odgovornosti, a ipak osuđuje nevinog čovjeka, ujedno Boga, tijekom povijesti brojne osobe, vjernici i nevjernici, ponavljaju pitanje: “Što je istina?” te perući ruke olako dozvoljavaju da se krše Božji zakoni te vrijeđa dostojanstvo ljudskog života. Biskup upozorava da kad se Boga ukloni s pozornice ljudskog života sve postaje moguće: “Kad čovjek uzdigne sebe do božanstva – svako je zlo moguće! Ako se isključi Bog, a čovjek postane mjerom koja se uvažava, prestaju vrijediti i naravni Božji zakoni. ‘Dizanje ruku’ postaje ritual u kojem se u konačnici zaboravlja i čovjek. Onda i laž zamijeni istinu, onda i zlo postaje lijepo, grijeh postaje privlačan, vrijednosti se izvrću do iznemoglosti”. To izvrtanje vrijednosti biskup Štambuk prepoznaje na mnogim područjima društvenog života. Potom spominje ozakonjeno ubijanje nerođenih kao najteži oblik izvrnutih vrijednosti, što nije drugo doli pokazatelj one “diktature relativizma” prema kojoj su izjednačeni dobro i zlo, Bog i vrag, ubojice i žrtve.
U propovijedi mons. Štambuk je pred pitanje istine stavio današnje kršćane u Hrvatskoj, instituciju demokracije, sve građane, sredstva društvenog priopćavanja i samu politiku. Tako pita mlade krizmanike što je njihova istina: “Glumiš li kršćanina ili u tebi živi istinska vjera u Boga? Duje ili Dioklecijan, tko ti se više sviđa, tko je za tebe ‘in’?” Biskup se pita živimo li doista u demokratskom društvu kad se mediji obrušavaju na nečije mišljenje, dok drugi imaju neograničen pristup medijima u širenju vlastitih ideja. Obzirom na javne uglednike u Hrvatskoj biskup se pita što je istina o Jasenovcu, o Bleiburgu, jamama, zatvorima, kolonama smrti. “Kako to da nam se događa da se za ista zlodjela neki proglašavaju herojima, a oni drugi i drugačiji, zločincima? Za ista zlodjela!” Kakvu istinu, u nastavku se pita mons. Štambuk, imaju i šire sredstva društvenog priopćavanja koja su postala bilteni “crne kronike”, gdje gotovo nije moguće pročitati ni riječi o svijetlim primjerima osobne i obiteljske požrtvovnosti i ljubavi prema životu, čovjeku, Domovini. Kakva je istina svjetskih političkih moćnika u njihovu odnosu prema Hrvatskoj i Hrvatima? Kakva je istina koja jedne unaprijed prihvaća i odobrava, a druge odbacuje, bez obzira na njihovo slugansko podilaženje i ponašanje.
U prigodi pete obljetnice službe Kristova namjesnika pape Benedikta XVI. Splitsko-makarska nadbiskupija je Papi uputila pismo čestitke, pozdrava, poštovanja i odanosti, koje je na kraju mise pročitao nadbiskup Barišić. “Sveti Oče, Petre novih vremena, danas, s radosnog euharistijskog slavlja, s naše splitske rive, uz pozdrave i odanost, upućujemo i svoje molitve Gospodinu da Vam po zagovoru svetoga Dujma, čije relikvije se nalaze blizu Vas, uz vašu Lateransku baziliku, udijeli obilje svojih milosti i dobro zdravlje! Ponosni smo na Vas! Vi ste blagoslov Božji Kristovoj crkvi i današnjem svijetu. Pozdravljamo Vas u uskrsnoj radosti i molimo Vaš očinski blagoslov! Vaši Splićani, potomci svetoga Dujma!”, poručio je splitsko-makarski nadbiskup zahvalivši svima koji su pridonijeli ljepoti ove proslave te zaželjevši cijeloj mladeži iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine sretan put i radostan sutrašnji susret u Zadru.
Uz domaćina nadbiskupa Barišića, u slavlju je sudjelovalo sedam biskupa, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, vojni biskup u RH Juraj Jezerinac, biskupi Splitske metropolije: hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, šibenski Ante Ivas, kotorski Ilija Janjić, umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić te križevački vladika Nikola Kekić, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić, Metropolitanski kaptol na čelu s prepozitom mons. Dragom Šimundžom, počasni kanonik kaptola i prijatelj iz nadbiskupije Paderborn mons. Bruno Kresing; katedralni župnik don Tomislav Ćubelić, franjevački provincijal fra Željko Tolić, izaslanici biskupa i provincijala te oko stotinu svećenika, kako dijecezanskih tako i redovničkih sa svojim provincijalima.
Svečana procesija sa svečevim moćima, od prvostolnice do prigodnoga oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana na Obali, bila je i ove godine lijepo priređena, uključivši redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojsku, policiju, viteške udruge i udruge Domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice. Kako bi ophod bio meditativni hod, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonijelo pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora Sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga “Brass kvinteta” te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačina. Uz splitskoga gradonačelnika Željka Keruma i župana splitsko-dalmatinskog Antu Sanadera, misi su nazočili mnogobrojni članovi poglavarstva Dujmova grada kao i drugi gosti iz društvenoga života. Misa je završila himnom Domovini, a zatim i pjesmom Blaženoj Djevici Mariji. Proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavit će se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima.
.