Split, (IKA) – Svečanim euharistijskim slavljem koje je 7. svibnja na splitskoj obnovljenoj rivi uz sudjelovanje više desetaka tisuća vjernika predvodio glavni tajnik Biskupske sinode u Rimu nadbiskup Nikola Eterović, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika.
Polazeći iz Rima kao hodočasnik sv. Dujmu, mons. Eterović molio se, kako je posvjedočio, u kapelici Sv. Venancija na Lateranu, u kojoj se čuvaju relikvije mučenika iz Dalmacije i Istre i dolazeći u Dujmov grad prije svega je prenio srdačne pozdrave i Apostolski blagoslov rimskoga biskupa pape Benedikta XVI.
Govoreći o kontinuitetu kršćanske vjere i svjedočanskomu životu sv. Dujma, nadbiskup Eterović kazao je da se on želio suobličiti Isusu Kristu, glavaru Pastira, nasljedujući ga u savršenom vršenju volje nebeskoga Oca, koja ga je dovela do potpunoga predanja iz ljubavi. Njegovo mučeništvo povezuje se s Kristovim pashalnim otajstvom koje se sakramentalno obnavlja u svakoj misi te omogućuje radosnu obnovu iskustva pripadnosti velikoj obitelji Katoličke Crkve. Uskrsli Krist, prisutan u svojoj Riječi i u Euharistiji “preko svojega Evanđelja, Blage vijesti za svakoga čovjeka svih vjekova, omogućuje nam upoznati duhovne i pastoralne oznake biskupa Dujma, koje nam povijesne znanosti objektivno ne mogu dati.

U propovijedi je glavni tajnik Biskupske sinode istaknuo povijesnu ukorijenjenost evanđelja na našim prostorima, rekavši da nam uskrsli Krist omogućuje “oživjeti naše kršćanske korijene”. Jer nas on uvodi u povijesna zbivanja da bismo otkrili velikane vjere na našim prostorima, da bismo se njima dičili te ih nasljedovali.
Od Dujma pa do danas, postoji bogato duhovno nasljeđe, svjedočanstvo skrbi brojnih pastira, biskupa te mjesne Crkve. “Taj povijesni vjerski niz utkan je u mnoštvo društvenih i kulturnih događaja koji su obilježili ovaj grad, područje ove nadbiskupije, povijest hrvatskoga naroda kao i cijele Europe. Slaveći sv. Dujma sa zahvalnošću otkrivamo kao povijesnu činjenicu kršćanske korijene naše hrvatske i europske kulture. Spomen na slavnu povijest ispunja nas ponosom i nadom. Bog neće dopustiti da nestane njegova sveta baština u ovim krajevima koji su dali tolike mučenike, svjedoke uskrsloga Gospodina”, rekao je nadbiskup.
Osim što su se vjernici kroz povijest nadahnjivali na evanđelju, nadbiskup Eterović istaknuo je da uskrsli Krist preko svoje žive Riječi otkriva i sadašnje poslanje vjernika. Osvrćući se na riječi iz blagdanskoga Matejeva evanđelja: “Evo ja vas šaljem kao ovce među vukove” (Mt 10, 16), on upozorava da “taj navještaj pokazuje da vjernik uvijek treba računati s progonima u svijetu u kojem djeluju i ‘vukovi'”.
Osvrćući se na okolnosti u kojima danas vjernici žive, nadbiskup Eterović ustvrdio je: “Na prijelazu iz XX. u XXI. stoljeće toliko je kršćana životom zasvjedočilo svoju vjeru. Od 1990. do 2000. ubijena su 604 misionara. Godine 2006. mučeničku su smrt podnijela 24 člana Katoličke Crkve: 17 svećenika, l brat redovnik, 3 redovnice i 3 svjetovnjaka. Vijesti koje do nas dolaze i ove godine pokazuju kako je u mnogim zemljama opasno po život javno ispovijedati kršćansku vjeru. Osim fizičkoga, postoji i drugi, možda još opasniji oblik suvremenoga progona kršćana, jer se odvija podmuklo, bez javne najave čak i u takozvanim demokratski uređenim društvima. Zar se ne radi o progonu kršćana kada se njihova vjera javno izruguje i predstavlja kao zastarjeli i nazadnjački svjetonazor? Kada se želi vjeru zaključati u sakristije, ograničiti njezin utjecaj u društvu, priznajući je isključivo kao osobni stav pojedinca bez bitne društvene dimenzije? Zar se ne radi o progonu vjere kada se šire lažne vijesti ili čak klevete na račun njezinih članova, uopćavajući moguće”.
Na kraju propovijedi nadbiskup Eterović istaknuo je da “svetkovina sv. Dujma poziva otkriti ljepotu kršćanske vjere u njezinoj cjelovitosti. Izrasla na čvrstim povijesnim korijenima kršćanstva Lijepe naše, ona je živa i djelatna i danas, jer je trajno ucijepljena na uskrsloga Gospodina koji neprekidno izlijeva oganj Duha Svetoga na članove Crkve. Dokažimo taj vjerski dinamizam svojim kršćanskim životom”.
Potom je sve pozvao na molitvu i svjedočanstvo, kazavši: “Neka svatko od nas prisutnih na ovoj sv. misi moli milost da od sada bude barem malo bolji čovjek i kršćanin u svojoj obitelji, na radnome mjestu, u društvenom životu. To će biti znak da smo mi kršćani spremni biti kvasac novoga, boljega društva u kojemu će biti više pravde, poštivanja, solidarnosti i ljubavi. Kršćanin koji blaguje kruh koji u pretvorbi postaje tijelo Kristovo, mora postati dobar kao i kruh koji se lomi za život svijeta. Tako ćemo našu djelatnu kršćansku nadu uspjeti prenijeti i mladima, novim naraštajima Kristovih svjedoka na ovim prostorima obilježenima duhovnom pobjedom sv. Dujma nad moćnim rimskim carem Dioklecijanom”.
Pozdravivši sve nazočne i one koji su bili spriječeni doći, u prvom redu umirovljenoga nadbiskupa Antu Jurića, sve bolesne, one u zatvorima, na radnim mjestima, sve pomorce i putnike i sve koji prate preko radija i televizije u Domovini i iseljeništvu, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić istaknuo je da nas sv. Dujam poziva – svojom vjernošću i opredijeljenošću za Boga i čovjeka, za dostojanstvo osobe i opće dobro – “da u svojim razvojnima programima i prostornim planovima ne zapostavimo čovjeka te da se svi zajedno u svojoj sredini još više zauzimamo za socijalno ugrožene i obitelji s brojnom djecom”.
Istaknuvši ponos kontinuitetom naših biskupa, nadbiskup je izrazio nadu da će se taj kontinuitet nastaviti i među našim krizmanicima. “Sveti Dujme, osnaži našu vjeru u Boga, unaprijedi naše odnose te prati naše ovogodišnje krizmanike, tolike mladiće i djevojke grada Splita i domovine Hrvatske da slijedeći tebe u svom odrastanju i izborima svjedoče Krista Gospodina u današnjoj areni života”, kazao je nadbiskup Barišić te zamolio nadbiskupa Eterovića da Papi prenese pozdrave splitske Crkve.

Uz domaćina nadbiskupa Barišića, u slavlju su sudjelovali vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, apostolski nuncij u Bjelorusiji nadbiskup Martin Vidović, nadbiskup Songea iz Tanzanije Norbert Mtega, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, banjolučki biskup Franjo Komarica, hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, dubrovački biskup Želimir Puljić, šibenski biskup Ante Ivas, kotorski biskup Ilija Janjić, prvostolni kaptol na čelu s prepozitom mons. Dragom Šimundžom, počasni kanonik i predstavnik nadbiskupije Paderborn mons. Bruno Kresing, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić, delegati biskupa i provincijala te više od stotinu dijecezanskih i redovničkih svećenika i provincijali.
Bogoslovi Centralnoga bogoslovnog sjemeništa i Franjevačkog klerikata ravnali su ceremonijama, a da sve protekne u redu pridonijeli su također sjemeništarci i gimnazijalci sa svojim odgojiteljima. Kao i svake godine, zahvaljujući katedralnom župniku don Zdenku Braliću, i ove je godine svečani ophod sa svečevim moćima od katedrale do prigodnog oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana bio dostojanstveno priređen, uključivši redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojsku, policiju, viteške udruge i udruge Domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice. Kako ophod ne bi bio prazan hod, pobrinuo se animator slavlja don Ante Mateljan, a ljepoti slavlja uvelike je pridonijelo pjevanje mješovitog zbora od 150 pjevača, sastavljenoga od Katedralnoga zbora i zbora Gospe od Zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice mo. Šime Marovića, uz pratnju splitskog “Brass kvinteta” te orguljašku pratnju s. Mirte Škopljanac-Mačina.
Uz splitskog gradonačelnika Zvonimira Puljića i župana Splitsko-dalmatinskog Antu Sanadera misi je nazočio i ministar kulture Božo Biškupić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac te mnogobrojni članovi poglavarstva grada Splita kao i ostali gosti iz društvenoga života.