Split, (IKA) – Na blagdan serafskog oca sv. Franje, 4. listopada, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je svečano misno slavlje u privremenom klerikatu franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja kod sestara milosrdnica u Splitu. Ujedinjavanjem Teologije u Splitu i Franjevačke visoke teološke škole iz Makarske u jedinstveni Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, franjevački bogoslovi sa svojim odgojiteljima i profesorima preselili su u Split. Budući da zgrada franjevačkoga klerikata još nije dovršena, sestre milosrdnice su braći franjevcima rado izišle u susret i ustupile im za smještaj dio svoga samostana. Već tradicionalno na blagdan sv. Franje nadbiskup Barišić predvodi misno slavlje za bogoslove i odgojitelje splitske franjevačke provincije koji blagdan svoga utemeljitelja četvrtu godinu za redom slave zajedno s bogoslovima i odgojiteljima splitskoga Centralnoga bogoslovnog sjemeništa.
“Ovakvi nas susreti, uz zajednički formacijski hod, još više osnažuju te ispunjaju volju našega Gospodina Isusa Krista, a i sveca čiji spomendan danas slavimo”, kazao je nadbiskup na početku misnoga slavlja. U propovijedi je govorio o zajedništvu i bratstvu u Crkvi, o teškim prilikama koje su obilježile doba sv. Franje te o suvremenim kušnjama i napastima kojima je izložen postmoderni čovjek, a osobito onaj koji poput sv. Franje želi autentično slijediti Isusa Krista. “Sveti je Franjo, u tom turbulentnomu dobu brojnih reformatora i heretika, prepoznao sebe, svoje ime i lice, svoje bogatstvo i poslanje u Ljubavi koja je k nama došla da bi nas uključila u svoj program preporođenja”, kazao je nadbiskup te nastavio: “Time je i nama u našim mukama i poteškoćama, traženju samoostvarenja i uspjeha, dao put i primjer za nasljedovanje. Za razliku od onih monaha koji su bježali iz svijeta u individualizam, sv. Franjo je isticao ono Kristovo ‘biti u svijetu ali ne od svijeta’ i ‘biti u zajedništvu s braćom i sestrama'”. Nadbiskup je bogoslove potaknuo na malenost i poniznost koju je živio sveti Asižanin i koja jedina otvara prostor srca kako bi se u njemu nastanio Isus Krist. Franjo je od svojih riječi učinio sadržaj, a ne formu, da je Božju riječ shvaćao kao riječi ljubavi upućene njemu te da je prožet novim žarom evanđelje životom svjedočio i Crkvu “obnavljao” u svojoj braći i sestrama. “Premda nije u našem mentalitetu zaživio kao sveti Ante, sveti Franjo je velika svetačka figura. Onaj tko ne shvaća njegovu veličinu ne može razumjeti ni evanđelje jer sv. Franjo je autentično evanđelje”, zaključio je propovijed nadbiskup Barišić, čestitavši imendan franjevcima i svima koji nose ime toga serafskog oca.

Zahvaljujući nadbiskupu kao i odgojiteljima i bogoslovima Centralnoga bogoslovnog sjemeništa, dosadašnji magistar franjevačkih bogoslova fra Šimun Bilokapić istaknuo je da su takvi susreti između bogoslova i odgojitelja, franjevačkih i dijecezanskih, veliko bogatstvo, plemenita “stvar” i prijeka potreba, jer će sutradan raditi zajedno na istoj njivi Gospodnjoj, s istim Božjim narodom. Nakon misnoga su slavlja bogoslovi i odgojitelji nastavili druženje, a na zajedničkom ručku pridružile su im se i njihove “domaćice” sestre milosrdnice.
Franjevačkih bogoslova je 24, njihov novi magistar je fra Domagoj Runje, domagistar je fra Ante Akrap, a duhovnik je fra Jure Šimunović. Dijecezanskih bogoslova je 42, njihov rektor je don Mate Uzinić, vicerektor je don Alojzije Čondić, a duhovnik je don Marin Škarica.