Split: Završio dvodnevni teološki simpozij "Kršćani i politika"

Split, (IKA) – Završnim predavanjima i plenarnom raspravom u Splitu je u petak, 25. listopada u dvorani Dječačkog sjemeništa završio program dvodnevnoga VIII. međunarodnog teološkog znanstvenog simpozija “Kršćani i politika”, koji je održan u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
U poslijepodnevnom dijelu programa o modelima kršćanskog djelovanja u politici izlaganje je održao voditelj Instituta za kršćanski socijalni nauk i profesor na KBF-u Sveučilišta u Muensteru dr. Karl Gabriel, koji je u predavanju upozorio na razdvojenost politike i religije kao središnju značajku modernoga društva iz koje nastaju višeslojne promjene za religiju i Crkvu. Pokušao je obrazložiti mišljenje da kršćansko djelovanje ima mjesta u politici i modernom društvu. Navevši brojne promjene u društvu, osvrnuo se i na pojavu novoga socijalnog oblika kršćanstva nastalog uslijed procesa pocrkvenjenja i razcrkvenjenja, pri čemu se razvila nova forma religije, koja ne odbacuje posve kršćansku tradiciju niti prekida sve veze s crkvenim kršćanstvom. S građanskim društvom, istaknuo je, religija postaje privatna stvar prepuštena “slobodnoj” odluci pojedinca. Govoreći o modelima kršćansko-crkvenog angažmana u politici, kazao je da se on može odvijati u okviru državnog obnašanja vlasti, ali i preko političkih stranaka, što pokazuje primjer Nizozemske, Švicarske ili Belgije. Uz to, model angažmana su i vjerske tradicije u civilnom društvu, koje je upućeno na moralne i kulturne tradicije sa ciljem stvaranja interesa za opće dobro te za pravednost, solidarnost i vrednote. Kršćani, dodao je, djelovanjem prema slabima i siromašnima svjedoče ono što vjeruju: Božju vjernost prema narodu i cijelom čovječanstvu. Kao zajednica koja predaje i tumači vjeru, kršćani unose u prostor civilnog društva načelo solidarnosti i time potiču društvo da se javno suoči s procesima diskriminacije ekonomski i politički beskorisnih i isključenih, zaključio je dr. Gabriel.
Govoreći o odnosu kršćana i politike s posebnim osvrtom na sredstva društvenog priopćivanja, dr. Mirko Mataušić s KBF-a Sveučilišta u Zagrebu osvijetlio je ulogu medija u suvremenom društvu, istaknuvši njihov utjecaj u politici, osobito televizije kojoj se danas najviše vjeruje i koja predstavlja najutjecajniji medij. K tome, u politici, kako je istaknuo, pobjeđuje onaj koji ima naklonost medija koji su u posljednje vrijeme puni raznovrsnih sadržaja i ponuda. Tradicionalne vjerske teme su na začelju zanimanja današnjih medija, dok se vjerske potrebe u njima zadovoljavaju na alternativni način. Na taj se način stvara duhovno ozračje svijeta koje nije poželjno za kršćansku vjeru, upozorio je dr. Mataušić, ustvrdivši da rješenje tih problema vidi u većoj pozornosti i brizi Crkve za mlade laike kroz osposobljavanje i usavršavanje mladih novinara u Crkvi. Nadalje, prema njegovim riječima, Crkva ne smije zapostaviti vlastite medije koji su važni, kako bi mogla izreći ono što želi i bila zastupljena u javnosti. Na kraju je pozvao sve članove Crkve, a osobito teologe, da se oglase u javnosti na određena događanja u društvu, a osobito na ona područja u društvu u kojima su oni stručni. Izlaganje dr. Mataušića izazvalo je polemike i plodonosnu diskusiju, u kojoj su sudionici izrazili nezadovoljstvo učinkovitošću medija, upozorili na potrebu opreza prema njima te istaknuli da se vjerske istine i stvarnost vjere ponajviše mogu širiti osobnim životnim iskustvom i svjedočenjem, a sekundarno tim sredstvima.
Nakon predavanja dr. Ljubomira Antića o kršćanima u hrvatskoj politici od 1990. do 2001. i plenarnom raspravom zaključen je teološki simpozij.