Gornji Kuršanec, (IKA) – Petnaesti put od neovisnosti Republike Hrvatske održana je 18. studenoga u Gornjem Kuršancu svečanost spomena smrti hrvatskog bana, vojskovođe i pjesnika Nikole Zrinskog Čakovečkog, tragično stradalog u lovu toga dana 1664. u Kuršanečkom lugu. Matici hrvatskoj ogranak Čakovec, koja je od početka inicijator svečanosti, ove se godine kao nositelj organizacije pridružila Međimurska županija u tradicionalnoj suradnji s Općinom Nedelišće i Mjesnim odborom Gornji Kuršanec, župom Novo Selo na Dravi, Družbom “Braća hrvatskoga zmaja” i Zrinskom gardom Čakovec.
U obraćanju okupljenima, među kojima su osim mještana Gornjeg Kuršanca bili i saborski zastupnik i predsjednik Skupštine Međimurske županije Vladimir Ivković, međimurski župan Josip Posavec i njegov zamjenik Mladen Križaić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Nedelišće Mladen Horvat i više međimurskih župnika, predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske dr. Zvonimir Bartolić istaknuo je kako je hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik Nikola Zrinski Čakovečki bio jedna od najistaknutijih osoba u povijesti hrvatskog naroda. Među ostalim, bio je utemeljitelj Franjevačkog samostana u Čakovcu, graditelj Novog Zrina, utemeljitelj najpoznatije hrvatske knjižnice toga doba Zriniane i začetnik anticentralističkog pokreta. Njegova smrt, za koju nikada nije utvrđeno je li bila nesreća ili političko umorstvo, bila je uvod u još tragičniju katastrofu, odnosno umorstvo Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 1671. godine. Ti su događaji bili takvog značenja da su doslovno izmijenili povijest Hrvata koji su nakon nekoliko stoljeća poraza tada prvi put bili u situaciji da steknu neovisnost, istaknuo je Bartolić. Podsjetio je kako je 18. studenoga općenito nacionalno povijesni dan jer se toga dana cijeli hrvatski narod prisjeća i herojskog grada Vukovara i svih njegovih branitelja bez kojih ne bi bilo slobodne domovine Hrvatske i mogućnosti okupljanja i komemoriranja pojedinih osoba i događaja iz hrvatske povijesti.
Međimurski župan Josip Posavec podsjetio je kako Županija radi na obnovi i revitalizaciji kompleksa Staroga grada Zrinskih u Čakovcu te je najavio otkrivanje nekoliko spomenika Zrinskima, od kojih će prvi biti spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom 6. prosinca 2008. koji će se na inicijativu Zrinske garde Čakovec postaviti u prigodi 500. obljetnice njegova rođenja u ovoj godini koja je na županijskoj razini proglašena Godinom Zrinskih. Naglasio je kako su Zrinski poveznica Međimurja, ali i Hrvatske, s Europom te kako i njima i heroju Vukovaru dugujemo posebnu zahvalnost.
Kod spomen-obeliska, koji je 1738. dala izraditi grofica Althan i koji je 1994. ponovno postavljen u Gornjem Kuršancu u Spomen-parku Zrinskih, položeni su vijenci i zapaljene svijeće. U prigodnom programu sudjelovali su članovi muške vokalne skupine Pjevačkog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedelišća, a recitacijama učenik OŠ “Ivan Gundulić” Zagreb i Ištvan Horvat iz Mađarske. Svečanost je uzveličala i povijesna postrojba Zrinska garda Čakovec koja je na kraju izrekla pozdrav “Navik on živi ki zgine pošteno” te je iz gardijskog topa ispaljen počasni plotun.

U kapeli Majke Božje na nebo uznesene u zajedništvu s domaćim župnikom mr. Josipom Jankovićem, župnikom čakovečke župe sv. Nikole i samostanskim gvardijanom fra Stankom Belobrajdićem, župnikom iz Orehovice i dekanom Čakovečkog dekanata preč. Stjepanom Mostečakom i župnikom iz Štrigove i dekanom Gornjomeđimurskoga dekanata misu je predvodio župnik varaždinske župe sv. Fabijana i Sebastijana i dekan Donjovaraždinskog dekanata preč. Mijo Horvat. Predvoditelj slavlja rekao je kako se u takvim okupljanjima i misnim slavljima želi prisjetiti na ljude koji su na nas ostavili svoj utjecaj i tragove i koji nas potiču da u svojoj stvarnosti ispunimo svoje mjesto i obveze koje nam je namijenio Bog. Podsjetio je na jednu od vrednota ljudi iz naše starije ili nedavne povijesti, a to je da su znali sutrpjeti sa svojim narodom i da su bili velikodušni za svoj narod i domovinu do te mjere da su i živote položili za njih.
Na kraju misnog slavlja svoje je pjesme s okupljenima podijelio i domaći župnik Janković, poznat kao pjesnik koji nadahnuća za svoje pjesme, epigrame i aforizme nalazi upravo u mnogim događajima iz povijesti, u susretima s ljudima i nadasve u svom svećeničkom poslanju.