Spomen na akciju Bijeli put i nakon 15 godina budi sjećanja
Spomen na akciju Bijeli put i nakon 15 godina budi sjećanja
Zagreb
Zagreb, (IKA) – U povodu obilježavanja petnaeste obljetnice humanitarne akcije “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu” u četvrtak 4. prosinca u Tribini grada Zagreba održana je konferencija za novinare, na kojoj je predstavljen program proslave.
Prvi predsjednik udruge Bijeli put Miro Jakovljević podsjetio je kako konvoj nije stanovništvu Srednje Bosne donio samo pomoć, već i poruku da nisu ostavljeni, da ima u Hrvatskoj ljudi koji im žele pomoći. Isto tako sve ono što se je dogodilo s Bijelim putom, bilo je poticaj za širenje daljnjeg dobra, pa su tako u vrijeme trajanja konvoja zajedno s Mešihatom islamske zajednice planirani novi konvoji i nove akcije mira i ljubavi pomoći Bosni i Hercegovini. Izrazio je nadu da ova obljetnica nije samo sjećanje, već i prigoda za razmišljanje o daljnjim akcijama i svemu onome što se može učiniti za bolnicu u Novoj Bili.
Govoreći o značenju i samoj organizaciji zapovjednik konvoja Herman Vukušić istaknuo je kako su tijekom ovih petnaest godina mnogi analitičari analizirali taj konvoj s političkog, sociološkog i organizacijskog aspekta. Podsjetio je kako je u organizaciji konvoja sudjelovalo od 10 do 15 tisuća osoba, od učenika osnovnih škola, domaćica, profesora, medicinskog osoblja, političara, novinara, vozača. Vukušić je istaknuo kako je konvoj pridonio i miru na tim prostorima. Inicijator konvoja Slobodan Lang upozorio je kako je Bijeli put izraz snage hrvatske države. K tome nema većeg zajedničkog projekta kršćana i muslimana nego što je projekt mira i ljubavi. Izrazio je žaljenje što nije održan nijedan znanstveni skup o tom projektu koji i danas Europi može poručiti ono što joj je potrebno, a to je da dobro ima snagu.
Program obilježavanja obljetnice predstavio je fra Stipo Karaica. Obilježavanje se održava u organizaciji Franjevačke provincije Bosne Srebrene, župnog ureda Nova Bila i Organizacijskog odbora “Bijeli put”, a pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. Prvi dio jubileja obilježit će se u nedjelju 7. prosinca u Novoj Bili. U 11 sati bit će slavljena misa u župnoj crkvi u Novoj Bili koju će predvoditi provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan, zajedno s franjevcima i svećenicima Lašvanske doline. Na misi će se okupiti i organizatori i sudionici konvoja te ratni i današnji liječnici i osoblje bolnice u Novoj Bili. Nakon mise u 12 sati bit će organizirana prigodna akademija, a pola sata kasnije i obilazak memorijalne “Spomen sobe”. U 13 sati okupljeni će posjetiti u ratu razrušenu bolnicu “Dr. fra Mato Nikolić” i susresti se s bolesnicima i osobljem.
Na sam dan kada je konvoj krenuo prije 15 godina, 10. prosinca, u 10 sati na zagrebačkom Mirogoju bit će održana molitva za sve žrtve Nove Bile i za poginulog člana konvoja Ante Vlaića. U 11 sati bit će otkrivena spomen ploča na Zapadnom kolodvoru, a u 12 sati gradonačelnik Bandić upriličit će prijam u palači Dverce.
Humanitarni konvoj “Bijeli put” s 99 šlepera i 200 članova medicinskog osoblja, franjevaca, novinara i tehničkog osoblja te lijekovima i hranom, na vlastitu odgovornost, prvi puta krenuo je 10. prosinca 1993. godine, na Dan ljudskih prava, pod vodstvom dr. Slobodana Langa i zapovjedništvom Hermana Vukušića te pružio ponovnu nadu okruženim i bespomoćnim civilima u ratom zahvaćenoj središnjoj Bosni. Konvoj se i danas, nakon 15 godina, pamti kao jedinstven herojski čin nekolicine hrabrih ljudi koji su preko prvih linija bojišnice, uz vlastite žrtve, konvojem kamiona krenuli dostavili nužnu medicinsku pomoć u Novu Bilu u kojoj je zbog ratne blokade bilo onemogućeno bilo kakvo liječenje ranjenih i bolesnih.
Bolnica u Novoj Bili do 1994. godine hospitalizirala je preko 11.000 ljudi središnje Bosne, od čega su polovica bili ranjenici i to mahom hrvatske nacionalnosti. U to vrijeme bolnica je zapošljavala tek nekolicinu liječnika, a u trenutku kada je grad došao pod blokadu, bilo je onemogućen svaki oblik pružanja medicinske pomoći.