Spomen-slavlje za vlč. Žigrovića i bogoslova Bistrovića u župi Gornje Jesenje
U spomen na vlč. Žigrovića i bogoslova Bistrovića u župi Gornje Jesenje
Gornje Jesenje (IKA )
Gornje Jesenje, (IKA) – Povodom 74. obljetnice mučeničke smrti župnika Matije pl. Žigrovića (8. veljače 1886. – 17. srpnja 1943. ), župnika na župi Gornje Jesenje, održana je u nedjelju 16. srpnja komemoracija za žrtve ratnih i poratnih stradanja II. svjetskog rata, stradale od posljedica vladanja totalitarnih ideologija 20. stoljeća te poginule u Domovinskom ratu. Po peti puta sjećanje na žrtve ratova i totalitarnih ideologija organiziralo je Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina, a sjećanje na žrtve i stradale započelo je misom zadušnicom u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u župi Gornje Jesenje kojom je desetak godina do svoje tragične i mučeničke smrti upravljao župnik Žigrović. Misu je predvodio sadašnji župnik Danijel Herceg, a u homiliji govoreći o Sijaču koji je sijao riječ Božju rekao je: „I naš pokojni župnik Matija je također po uzoru na našeg učitelja i spasitelja sijao sjeme Božje riječi i svjedoci smo učinka sijanja tog sjemena. Neki su sjeme prihvatili, donijeli plodove i dalje sijali, a nekima ta sjetva nije nimalo pasala pa su ‘uklonili sijača’. Prividno su pobijedili, ali Bog se uvijek pobrine da u sjetvu svoje riječi pošalje nove sijače. I danas nije puno drukčije. I dan danas ima onih kojima smeta sjeme Božje riječi, koji ga različitim trnjem pokušavaju zagušiti. Uvijek je bilo otpora, ali mi ne smijemo odustati i predati se, makar nas to koštalo i ovozemaljskog života. Puno puta i naši rezultati neće biti odmah vidljivi, ali dok jednoga dana naše sjeme Božje riječi razraste i donese ploda, bit će nam to najveća i najljepša nagrada za trud. Truditi nam se, a svi oni koji su i svoje živote dali tražeći plodno tlo, poput našeg župnika Matije, neka nam budu stalni poticaj da nikad ne posustajemo.”
Spomen na žrtve i stradanja nakon mise nastavljen je polaganjem vijenca, paljenjem svijeća i molitvom na groblju u Krapini gdje je nakon pronalaska iznakaženog tijela župnik Žigrović u franjevačku grobnicu i pokopan. Spomen-slavlje završeno je molitvom kod spomen-križa na lokalitetu Lepa Bukva u gori Macelj.
Povodom obilježavanja obljetnice stradanja održan je sastanak predstavnika župe Gornje Jesenje i Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava na kojem je predloženo da se u znak sjećanja na mučeničku smrt župnika Žigrovića i u župi rođenoga bogoslova Izidora Bistrovića (1949. – 1969.) ubijenog u JNA, postavi spomen ploča, a koja će ujedno biti postavljena i u spomen na sve žrtve i poginule u ratovima i stradalih od totalitarnih ideologija iz župe.
Svećenik Matija Žigrović rođen je 8.veljače 1886. u mjestu Kalinje – Sv. Ivan Zelina. Za svećenika ga je zaredio nadbiskup Antun Bauer 24. ožujka 1912. godine. Bio je kapelan u Stupniku i Grubišnom Polju, a za vrijeme Prvoga svjetskog rata četiri je godine proveo na ratištu kao vojni svećenik. Poslije toga bio je kapelan u Turnašici i Mađarevu, a zatim je imenovan župnikom u Kostelu. Posljednjih desetak godina života proveo je kao župnik u Gornjem Jesenju. Sa župnog dvora odveden je od partizana 17. srpnja 1943. godine, mučen i ubijen. Iznakaženo tijelo župnika pronađeno je 29. srpnja i potom pokopanu u franjevačku grobnicu na groblju u Krapini.
Bogoslov Izidor Bistrović rođen je 5. prosinca 1949. godine u župi Gornje Jesenje u mjestu Brdo Jesenjsko, sin je Franje i Marije rođ. Šaško. Na blagdan Velike Gospe 1967. godine stupio je u novicijat Družbe Isusove u Zagrebu. Pozvan je na „odsluženje” tada obvezne vojske koju je počeo služiti u Doboju, a potom je premješten u Tuzlu nakon čega je bio upućen u Blažuj, gdje je ubijen početkom prosinca 1969. godine.