Požega, (IKA) – Na dan Spomena svih vjernih mrtvih, 2. studenoga, u požeškoj katedrali euharistijsko slavlje predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević zajedno sa svećenicima iz središnjih biskupijskih ustanova i župe sv. Terezije Avilske. Među brojnim vjernicima i predstavnicima različitih gradskih ustanova bili su i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević te gradonačelnik Vedran Neferović. U pozdravu biskup je istaknuo da “ne slavimo Dan mrtvih, nego spomen svih vjernih mrtvih, onih koji su tijekom ovozemaljskog života po krštenju bili Kristovi u njegovoj Crkvi” te se “nadamo da prešavši prag smrti žive s njime navijeke”. Pozvao je nazočne da se spomenu svojih svećenika, redovnika i redovnica, rodbine i prijatelja, svih požeških gradonačelnika i županijskih čelnika, napose onih koji su položili živote za slobodu domovine.
U homiliji biskup je govorio o smrti kao općoj pojavi koja pogađa svakog čovjeka bez iznimke i ustvrdio kako unatoč tome o njoj znamo tek nešto s medicinsko-kliničkog stanovišta, a ostaje posvemašnja nepoznanica što se događa sa čovjekom na razini jedinstvene i neponovljive osobe. Istaknuo je da je u tom pogledu klasična grčka filozofija govorila o besmrtnosti čovjekove duše, ali da je biblijski pristup utemeljen na iskustvu ljudi u povezanosti s Bogom i njegovom Objavom te da mu je vrijedno pružiti svu pozornost. Spomenuo je kako u naviještenom ulomku iz Knjige Mudrosti stari mudrac problematizira pitanje čovjekove smrti s obzirom na zlo i grijeh, te pobjede nad njom po pravednikovu odnosu s Bogom. Biskup je protumačio veliko značenje odnosa jedne osobe prema drugoj i istaknuo da se u njem ostvaruje ono što je nadspoznajno, čega se dionik postaje vjerom, nadom i ljubavlju. Za primjer je naveo mržnju koja je odnos jedne osobe prema drugoj utemeljen na zlu, koji isključuje drugoga iz zajedništva života, uzrokuje svojevrsnu smrt drugoga na razini višoj nego li je tjelesna. S druge strane, odnos plemenitosti i ljubavi, uzdiže drugoga u život iznad smrti. Ustvrdio je da u tom smislu Isus u evanđelju Martu uvjerava kako je on osobno uskrsnuće i život jer je u njemu Bog uspostavio sasvim poseban i neraskidiv odnos ljubavi prema svakom čovjeku i tko vjerom uspostavi odnos prema njemu neće umrijeti nikada. Dodao je da je njegova ljubav jača od smrti i da onaj tko vjerom uspostavi povezanost s njime ulazi u dinamizam pobjede nad smrću. U tom smislu, nastavio je biskup, i sv. Pavao pišući Solunjanima o mrtvima kaže da oni nisu izgubljeni jer su ušli u stanje konačnog odnosa s Isusom Kristom, “zauvijek biti s Gospodinom”. Zaključio je, da je osoba, Isus Krist “ključ razumijevanja naše smrti i konačne sudbine onih koji u njemu umiru”. Istaknuo je da su vjernici u krštenju već povjereni njemu, da je on “uspostavio prema nama odnos ljubavi jače od smrti” te istaknuo kako je molitva, napose misa “najbolji naš pristup pokojnima jer ih povezuje s njime”. Zaključio je da samo oni koji su voljeni ne umiru, te da su mnoštva molitelja ovih dana na grobovima pokojnih posvjedočila veliko zajedništvo ljubavi u Isusu Kristu između onih koji su još na prolazu ovom zemljom i onih koji su prešli u vječnost. Zahvalio je svima koji su se na taj način spomenuli svojih pokojnih.
Nakon popričesne molitve, uz pratnju svih katedralnih zvona na spomen preminulima, krenula je procesija katedralnim trgom u kriptu gdje je u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. pokopano više od 200 požeških građana i 35 svećenika te su pripadnici pojedinih gradskih slojeva, od članova različitih udruga do hrvatske vojske i policije izricali molitvu za svoje preminule i polagali lampione ispred velikog križa, a svi ponavljali pjevajući “Pokoj vječni daruj im Gospodine”. Biskup je zaključio molitvom odrješenja za sve pokojne. Slavlje je završilo zajedničkim pjevanjem “Kraljice neba raduj se”!