Križevci, (IKA) – Križevački vladika Slavomir Miklovš 25. obljetnicu biskupske službe proslavio je 12. svibnja u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima. U svečanoj liturgiji o srebrnom biskupskom jubileju sudjelovali su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, novi nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari i 28 nadbiskupa i biskupa iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije, Češke, Slovačke i Ukrajine. Uz mnoštvo vjernika, svećenika zapadnog i istočnog obreda, redovnika i redovnica, nazočni su bili i predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj, državne, županijske i gradske vlasti. U propovijedi je kardinal Bozanić predstavio život i rad križevačkoga vladike Slavomira, podsjetivši na brojne teškoće s kojima se susretao u pastoralnom radu. Zaređen je za biskupa na Blagovijest, 25. ožujka 1983. u Ruskom Krsturu. Predvoditelj slavlja i glavni zareditelj bio je tadašnji tajnik Kongregacije za Istočne Crkve nadbiskup Miroslav Stefan Marusyn. Svečanost preuzimanja biskupske službe na biskupskoj katedri grkokatoličkih križevačkih biskupa izvršio je moj prethodnik, nadbiskup zagrebački i metropolit hrvatsko-slavonski blagopokojni kardinal Franjo Kuharić, u drevnom hrvatskom “slobodnom kraljevskom gradu” Križevcima, u ovoj katedrali Presvetog Trojstva, na duhovski ponedjeljak, 23. svibnja 1983. godine, istaknuo je kardinal Bozanić. Mons. Miklovš rođen je 16. svibnja 1934. u župi Đurđevo u Vojvodini. Gimnaziju je završio u Rijeci i Pazinu, a diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Križevačke eparhije zaređen je 7. srpnja 1964. u Đurđevu. Službovao je kao kapelan u Ruskom Krsturu, zatim je bio upravitelj župe u Vukovaru. Obnašao je i službu ekonoma i kancelara Križevačke eparhije. Najviše je vremena posvetio odgoju svećeničkih kandidata, otkada je godine 1969. imenovan duhovnikom grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu. U toj ga je službi zateklo imenovanje za križevačkog vladiku. Situacija Križevačke eparhije u komunističkoj državi Jugoslaviji bila je veoma složena. Malobrojni vjernici bili su raspršeni po čitavoj državi, a svećenici i njihove obitelji osjećali su teret složene političke i materijalne situacije. Vladika Slavomir u ondašnjim prilikama nastojao je prema mogućnostima izaći svima u susret. Dolaskom demokracije, praćene ratom, ubijanjem, progonstvima, izbjeglištvom i raznim stradanjima, osobito u Srijemu, Slavoniji i Bosni, nastaju nove poteškoće za vjernike te eparhije. Pod vodstvom vladike Slavomira organiziran je Caritas koji je pružao neposrednu pomoć mnogima. Prisilna izbjeglištva promijenila su demografsku sliku eparhije. Mnogi grkokatolici, osobito Ukrajinci, napustili su svoje domove i potražili mirniji i sigurniji život u Americi, Australiji i Novom Zelandu. Početkom trećeg tisućljeća došlo je do podjele Križevačke eparhije. Raspadom Jugoslavije i uspostavom novih država Sveta Stolica osniva dva samostalna egzarhata – za grkokatolike u Makedoniji u svibnju 2001. i za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori sa sjedištem u Ruskom Krsturu u studenome 2003. Time se smanjio broj vjernika i teritorij Križevačke eparhije te joj danas pripadaju grkokatolici u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji. Uz svoje redovite eparhijske dužnosti i obaveze mons. Miklovš svake je godine od 1983. do 1990. pohađao Slovačku, gdje je rukopolagao prešovske bogoslove za svećenike i tako ostao trajno ucijepljen u život te partikularne Crkve. Od 43 zaređenih po vladiki Slavomiru dva su imenovana biskupima: egzarh u Pragu za Češku i vladika novoosnovane eparhije u Bratislavi i obojica su nazočni na ovom slavlju, kazao je kardinal.
U svojem biskupskom služenju u Križevačkoj eparhiji i u tijelima biskupske konferencije mons. Slavomir nastojao je djelovati u duhu evanđelja i crkvenih dokumenata, u svemu nastupajući kao grkokatolik i istočnjak, po naravi zauzet, ali ne nametljiv, tih i povučen, jednostavan u nastupima i gotovo monaški skroman u načinu življenja, rekao je kardinal i citirao riječi pape Benedikta XVI. u pismu slavljeniku kako su mnogi veoma cijenili umješnost vladike Slavomira, njegovu temeljitu pobožnost, mirnoću duha, brigu za sve kad nije štedio nikakve napore pokazujući ljubav prema Crkvi, a posebno prema svojoj eparhiji. To je zapravo odraz njegove pobožnosti i sinovske predanosti zagovoru Majke Božje, čiji se lik Pokrova ili Zaštite nalazi i na njegovu biskupskom grbu, a biskupsko geslo glasi: “Pod tvoju milost”. Pobožnost prema Mariji dovela ga je do povezanosti s Marijinim Djelom i fokolarinima, kojima je omogućio djelovati u samom sjedištu eparhije, u Križevcima, kazao je kardinal Bozanić. Istaknuo je kako je kao sufraganska biskupija Zagrebačke nadbiskupije u Hrvatsko-slavonskoj crkvenoj pokrajini Križevačka eparhija dio Katoličke Crkve u Hrvatskoj te već stoljećima okuplja katolike istočnog bizantsko-slavenskog obreda hrvatske, rusinske i ukrajinske baštine. Budući da pojam obred uključuje uz liturgijske također i bogoslovne, duhovne i pravne posebnosti, Križevačka eparhija nije samo još jedna biskupija ili partikularna Crkva u Hrvatskoj, već je to i samosvojna Crkva sa svojom autonomijom opisanom u Zakoniku kanona istočnih Crkava. Prisutnošću grkokatoličke Križevačke eparhije, brojem vjernika male a velike teritorijem, uz ostale hrvatske rimokatoličke biskupije, Katolička Crkva u Hrvatskoj uistinu diše prema riječima sluge Božjega pape Ivana Pavla II. s oba plućna krila, kazao je kardinal Bozanić.

Potom je kardinal podsjetio na pismo biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine iz 2006. godine, u kojem su pozvali svećenike i vjernike rimokatolike da pomognu svojoj braći i sestrama istočnog obreda živjeti obrednu posebnost prema svojim uredbama, ali isto tako i svećenike i vjernike katolike istočnog obreda da njeguju i čuvaju svoju bogatu obrednu baštinu. Ujedno su katolike istočnog obreda ohrabrili na odbacivanje svakog straha i kompleksa pred drukčijom obrednom vjerničkom većinom i pozvali ih neka svoj obred cijene i njeguju, a svoju djecu u njemu odgajaju. Kardinal Bozanić najavio je i skoru proslavu 400. obljetnice grkokatoličke prisutnosti u Hrvatskoj, spomenuvši razloge i okolnosti dolaska uskoka u Žumberak i povijest njihova sjedinjenja s Katoličkom Crkvom. “Dragi vjernici grkokatolici Križevačke eparhije, Katolička Crkva u Hrvatskoj ponosna je na vas. Stoga, ne boj se, stado malo Križevačke eparhije, jer svidjelo se Ocu nebeskomu dati vam biskupiju, koja traje već gotovo četiristo godina”, poručio je kardinal Bozanić i na sve sudionike slavlja zazvao blagoslov Trojedinoga Boga, zaštitu Presvete Bogorodice Marije, zagovor zaštitnika naše metropolije sv. Ćirila i Metoda, svetog mučenika kršćanskoga jedinstva Jozafata i metropolita mučenika bl. Alojzija Stepinca. Čestitajući jubilej biskupu Miklovšu, kardinal mu je zahvalio na odanom hijerarhijskom zajedništvu i vjernom obnašanju biskupske službe u Križevačkoj eparhiji, te propovijed zaključio liturgijskim poklikom: “Bogoljubivomu episkopu grada Križevci vladicje kir Slavomiru, sotvori, Gospodi, mnogaja i blagaja ljeta!”