Središnja misa na Uskrs u zagrebačkoj katedrali
Zagreb
Nije dostatno samo mrtviti tijelo kako bismo uzdigli duh, niti odbaciti obveze društva i povući se u osamu, podsjetio je nadbiskup Bozanić
Zagreb, (IKA) – Na svetkovinu Uskrsa 20. travnja u zagrebačkoj je katedrali središnje misno slavlje predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Istaknuo je da bismo na dan Uskrsa željeli raspiriti milost krštenja, nanovo otkriti izvorni kršćanski poziv i jače prihvatiti kršćansko poslanje što ga svatko od nas ima u Crkvi i svijetu, dodavši da su kršćani nositelji Kristova života, njegova mira. Na misi, na kojoj su koncelebrirali apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, pomoćni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić te kanonici i prebendari prvostolne Crkve zagrebačke, nadbiskup je govorio o Isusovu uskrsnuću koje je temelj i bit propovijedanja cijele Crkve te daje sadržaj i smisao kršćanskoj vjeri. Uskrsnuće je stvarni događaj, istinit, ali razumijevanje dubokog značenja toga događaja nije ljudsko djelo, nego dar Božji, a moguće ga je prihvatiti samo vjerom, pojasnio je. U propovijedi je spomenuo sve dobro što je Isus izrekao i učinio za vrijeme svoga života, ali, kazao je nadbiskup, ono što ima osnovno i odlučujuće obilježje u njegovu životu jest duša, koja motivira svaku riječi i svaki čin. Njegov život bijaše život iz ljubavi, život koji nije bio zatvoren u samoga sebe, nego sav raspoloživ, od početka do kraja – za Boga i čovjeka, rekao je.
To je, prema nadbiskupovim riječima, život kojega svijet ne razumije, ismijava, odbacuje, često čak razapinje one koji po njemu žive, ali to je život po Božjoj volji. Uskrsli Krist je pred nama pozivajući nas da se ne zabrinjavamo zbog osuđivanja života posvećenoga i istrošenog za dobro drugih, siromaha, potrebitih, nego da utjehu i ohrabrenje pronađemo u jedino vrijednom sudu, sudu Božjem, poručio je. Nadbiskup se također osvrnuo na riječi sv. Pavla koje upućuju na neke moralne posljedice koje proizlaze iz Uskrsa. Pišući Kološanima, apostol polazi od radikalne novosti kojom su kršćani obilježeni po krštenju. Zahvaljujući tom sakramentu kršćani su postali dionicima Kristove smrti i uskrsnuća. Prema nadbiskupovim riječima, krštenjem je u nas posijano sjeme novoga života. Točno je da ovaj život u svojoj najdubljoj biti, ostaje skriven, “skriven u Bogu”, kaže Pavao. Ipak, taj je život jako vidljiv jer je prepoznatljiv u nama i u drugima preko novog, iznenađujućeg načina ponašanja na koji smo pozvani. Možemo to nazvati uskrsnim ponašanjem koje je znak i plod Kristova i našeg uskrsnuća, kazao je nadbiskup, dodavši da te oblike ponašanja apostol sažima u dva osnovna imperativa: mislite na ono što je gore, težite za onim što je gore. Nadbiskup se osvrnuo i na pitanje koje su to “stvari odozgor” koje treba tražiti, a koje su one “dolje” koje treba izbjegavati, istaknuvši da po Pavlu nije dostatno samo mrtviti tijelo kako bismo uzdigli duh, niti odbaciti obveze društva i povući se u osamu. Staru odjeću predstavljaju iluzorne, egoistične težnje, strasti, a nadasve instinkt posjedovanja koji se pretvara u idolatriju. Novu odjeću predstavlja nadvladavanje podjela među ljudima. Novu odjeću predstavljaju osjećaji dobrostivosti, milosrđa, poniznosti, strpljenja, pojasnio je nadbiskup Bozanić.