SREDIŠNJA PROSLAVA 700. OBLJETNICE ŠIBENSKE BISKUPIJE "U slobodnoj Hrvatskoj i neki političari govore o duhovnoj obnovi. U politici je duhovna obnova iskreni, istinoljubivi i objektivni dijalog u složnom traženju općeg dobra."
Šibenik (IKA )
Šibenik, 30. 9. 1998. (IKA) - U Šibeniku je u utorak, 29. rujna, na blagdan sv. Mihovila, zaštitnika biskupije i grada Šibenika održana središnja proslava 700. obljetnice šibenske biskupije. Svečano misno slavlje predvodio je posebni izaslanik pape Ivan
Šibenik, 30. 9. 1998. (IKA) – U Šibeniku je u utorak, 29. rujna, na blagdan sv. Mihovila, zaštitnika biskupije i grada Šibenika održana središnja proslava 700. obljetnice šibenske biskupije. Svečano misno slavlje predvodio je posebni izaslanik pape Ivana Pavla II. kardinal Franjo Kuharić u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giuliom Einaudiem, svim biskupima Hrvatske biskupske konferencije predvođenim predsjednikom HBK zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem, izaslanikom BK BiH mostarsko-duvanjskim biskupom Ratkom Perićem, izaslanicima sarajevskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića i banjolučkog biskupa Franje Komarice, kotorskim biskupom Ilijom Janjićem, redovničkim provincijalima, te brojnim svećenicima i redovnicima. Na početku misnog slavlja sve okupljene pozdravio je šibenski biskup Ante Ivas, zahvalivši svima koji su sudjelovali u pripravi središnje proslave toga biskupijskog jubileja, te je rekao kako se tim slavljem potvrđuje jedinstvo cijeloga hrvatskog naroda u domovini i inozemstvu. Nakon pozdrava biskup Ivas je pročitao pismo pape Ivana Pavla II. o imenovanju kardinala Kuharića njegovim posebnim izaslanikom.
A posebni izaslanik Svetoga Oca, kardinal Kuharić, na početku svoje propovijedi čestitao je uime Sv. Oca šibenskoj biskupiji na proslavi njezina jubileja. Govoreći o značenju jubileja, koji, prema kardinalovim riječima, znači slaviti u zahvaljivanju za darove i u kajanju za sve nevjernosti, kardinal je rekao: “I u Jubileju šibenske biskupije zahvaljujemo Bogu za sve darove, milosti i blagoslove kojima je kroz prošlost do sadašnjosti obasipao ovu mjesnu Crkvu. Jubilej nas potiče da Bogu zahvaljujemo za sve sinove i kćeri šibenske Crkve, koji su, poslušni Duhu Svetom, živjeli, djelovali i svjedočili vjernošću Isusu Kristu. U život ove Crkve ugrađena je nevinost, čestitost i hrabrost tolikih mladića i djevojaka. Zato Sveti Otac kaže da treba ‘pohvaliti dosadašnje zasluge te zajednice’.” Potom se osvrnuo na sve slavne ljude koji su “rasli” u šibenskoj Crkvi, a posebno se osvrnuo na skorašnje proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca i na slugu Božjega o. Antu Antića. Postavljajući pitanja što znači duhovna obnova, te u čemu se očituje katolička zauzetost, kardinal Kuharić je istaknuo: “U slobodnoj Hrvatskoj i neki političari govore o duhovnoj obnovi. U politici je duhovna obnova iskreni, istinoljubivi i objektivni dijalog u složnom traženju općeg dobra. Katolička zauzetost je svjedočanstvo novog života i izgradnja evanđeoskim vrijednostima prožetog društva. Katolička zauzetost je unošenje Božjeg viđenja čovjeka, obitelji i Ijudskih odnosa u Ijudske zajednice.”
Dodao je kako suvremena uživalačka, potrošačka, materijalistička civilizacija odbacuje i sam pojam Božje zapovijedi te da krajnji subjektivizam i liberalizam na moralnom području odbacuje svako moralno načelo koje bi svoj izvor imalo u Bogu. Osvrnuvši se na važnost 10 zapovijedi Božjih, rekao je kako su one svojom jasnoćom i svojom jednostavnom čvrstoćom temelj i uvjet da čovjek ostvaruje svoje dostojanstvo, te su temelj i uvjet da svi ljudski odnosi budu pravedni i mirni. Na kraju propovijedi je poručio: “Vjerski odgoj i duhovna obnova mogući su samo iskrenom obiteljskom molitvom, svetim sakramentima, posebno Euharistijom kojom se duše čiste savjesti hrane za život vječni!”
Na misnom slavlju, kojem je prethodio svečani ophod šibenskim ulicama s likom sv. Mihovila, bili su, uz brojne vjernike, izaslanici hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana dr. Jure Radić, predsjednika Hrvatskoga državnog Sabora akademika Vlatka Pavletića akademik Nedjeljko Mihanović, dalmatinskog episkopa Longina Slavko Zorica, te predstavnici županije i grada Šibenika.