Đakovo, (IKA/TU) – Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, proslavio je 6. studenoga svoj dan – Dies Facultatis. Proslava u 40. akademskoj godini osječkog Sveučilšta, 208. godini od ustanovljenja Dijecezanskoga bogoslovnog učilišta Biskupijskog sjemeništa u Đakovu te 10. godini od osnutka KBF-a u Đakovu, započela je svečanim misnim slavljem u đakovačkoj katedrali-bazilici Sv. Petra, koje je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit, veliki kancelar KBF-a u Đakovu, dr. Đuro Hranić. U koncelebraciji bili su brojni svećenici, među kojima profesori KBF-a predvođeni dekanom prof. dr. Ivicom Ragužem, odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa na čelu s rektorom mo Ivanom Andrićem, dekan KBF-a u Sarajevu prof. dr. Pavo Jurišić te prof. dr. Pero Vidović s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu.
U propovijedi nadbiskup se osvrnuo na pročitani ulomak Lukina Evanđelja, kada Isus ulazi u Šimunovu lađu, rekavši kako je ta slika bremenita poviješću. “Kad se Isus nađe u životnoj lađi, onda naša znanja i umijeća mogu biti veoma korisna, mogu biti nedostatna, u nekim situacijama mogu biti i nevažna, ali kada ih stavimo u službu Isusu, kad lađu izvezemo i mreže bacimo na njegovu riječ, iz posluha prema njemu, onda sve naše znanje i sva naša umijeća odjednom postaju plodna”, rekao je nadbiskup Hranić.
Obraćajući se studentima, diplomantima i profesorima, nadbiskup je zaključio: “Ne budemo li Isusa pustili da uđe u naš život, na našu lađu, ne budemo li računali na njega i s njime, uzaludno je svo naše znanje, uzaludne su sve naše titule i diplome, i sve naše umijeće. Mi ne možemo bez Isusa, bez duhovnosti i molitvenog života, bez vjerodostojnosti svoga vlastitog kršćanskog života. Mi vjerujemo da je s nama u našoj životnoj lađi isti Isus koji je davno ušao u Petrovu lađu. Pristupit ćete euharistijskom stolu da blagujete iz istog obilja koje je zateklo, prenerazilo i prosvijetlilo Petra. U priči o Petru prepoznajemo sebe, u pozivu Petru čujemo svoje ime, u Petrovu ponašanju prepoznajemo model svoga ponašanja. Vrijeme je da poput Petra ostavimo sve i krenemo za Isusom.”

Proslava je nastavljena u Dvorani biskupa Antuna Mandića akademskim činom promocije 34 diplomiranih teologa te sveučilišnih specijalista Pastorala kriznih situacija. Mješoviti zbor KBF-a otpjevao je državnu himnu, a nazočni su se minutom šutnje sa zahvalnošću prisjetili poginulih branitelja, žrtve Vukovara i svih žrtava Domovinskoga rata.
Uz velikog kancelara KBF-a, roditelje i rodbinu diplomanata, svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: prorektori, dekani i prodekani Sveučilišta u Osijeku, dekan KBF-a u Sarajevu prof. dr. Pavo Jurišić i prodekan doc. dr. Pavle Mijović, predstavnik Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu te pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru prof. dr. Pero Vidović, predstavnici Grada Đakova te župnici župa diplomanata.
Godišnju nagradu za najbolji diplomski rad na temu “Teologija kao znanost kod Tome Akvinskoga” dobio je student Ante Svirać. Za uspjeh u studiju i zauzetost u životu i radu KBF-a u Đakovu nagrađeni su: Krešimir Bošnjak, student druge godine studija (4,90); Dinko Glavaš, student treće godine studija (4,85); Anamarija Čosić, studentica četvrte godine studija (4,54) i Dragana Ilišin, studentica 5. godine studija (4,26). Pozdravnim govorima nazočnima su se obratili prof. dr. Tomislav Mrčela, prorektor Sveučilišta u Osijeku i dekan đakovačkog KBF-a izv. prof. dr. Ivica Raguž.
Uime prof. dr. Željka Turkalja, rektora Sveučilišta u Osijeku, nazočne je pozdravio prorektor prof. dr. Tomislav Mrčela, s ponosom ističući kako Sveučilište već 24 godine nosi ime Josipa Jurja Strossmayera, a to ime “stalni je podsjetnik za cjelokupnu osječku akademsku zajednicu da znanstveni i nastavni rad treba biti na dobrobit svoga naroda i na dobrobit Sveučilišta. Biskup Strossmayer dao je hrvatskom identitetu poseban pečat, ne samo u nacionalnom, kulturnom i vjerskom polju, nego i u svim njegovim sastavnicama”, rekao je prorektor Mrčela. Naglasio je kako se razvoj KBF-a u proteklih deset godina temelji na suradnji crkvenih i akademskih vlasti te izrazio nadu da će daljnji razvoj Fakulteta pridonijeti i razvoju humanističkih znanosti, posebice znanstvenih polja teologije i filozofije na osječkom Sveučilištu. Poseban pozdrav uputio je studentima i diplomantima, a na kraju svoga obraćanja poželio je puno uspjeha novoj upravi i svim zaposlenicima KBF-a u Đakovu.
Prof. dr. Ivica Raguž pozdravio je sve okupljene te predstavio novu upravu KBF-a. Podnio je izvješće o radu, među ostalim rekavši kako je na Fakultetu trenutačno 189 upisanih studenata. Najavio je daljnje opremanje i obradu građe u Fakultetskoj i sveučilišnoj knjižnici, dovršenje uređenja studentske kapelice te uvođenje dodatnoga akademskoga i duhovnog sadržaja za studente. Podsjetio je kako je prošle godine uspješno provedena reakreditacija Fakulteta, na čemu je zahvalio prethodnoj upravi. Obraćajući se diplomantima, dekan ih je pozvao da se odupru izazovima suvremenog čovjeka koji je “potisnuo Boga iz svoga života i postao ovisnikom o radu i sitnim uživancijama i vrluda između rada i sitnih uživancija”.
“Ono što se primali petogodišnjim teološkim studijem jest nešto sasvim drugo. Primali ste logiku milosti, a ne logiku samoočuvanja. Jer, u središtu kršćanstva nije ni rad, ni uživancija. U središtu jest milost. A, što je milost? Milost je nešto što se ne postiže svojim silama, ni radom ni uživanjem. Milost je obilje nečega što ne mora biti, preobilnost slobodnoga dara koji se jedino može primiti u zadivljenosti i zahvalnosti. Milost je tako velika da je ona vrijedna zbog sebe same i u sebi samoj. Milost je ono što je iznad čovjeka, što je iznad njegova sebstva. Upravo takva ona čovjeka čini čovjekom, čuva njegovo dostojanstvo, čini ga slobodnim”, rekao je dekan Raguž.
U predavanju “O teološkoj antropologiji i mariologiji danas”, dr. Boris Vulić, viši asistent na Katedri dogmatske teologije KBF-a u Đakovu, predstavio je neke vidove povezanosti teološke antropologije i mariologije kao dviju teoloških disciplina čija se područja na đakovačkom teološkom fakultetu žele dublje i konkretnije promišljati i razvijati. Ukazujući na opasnost zaborava osobe i spasenjske uloge Blažene Djevice Marije u teologiji i pastoralu, koji dovodi i do reduciranog razumijevanja Božje vizije čovjeka, dr. Vulić potaknuo je posebno studente teologije na razvijanje antropološke širine mariologije, kao i mariološke dubine antropologije.
Fakultet je odao priznanje i počast umirovljenom dekanu prof. dr. Peri Aračiću, za veliki doprinos djelovanju Fakulteta. Nabrojane su brojne dužnosti i ostvarenja koje je umirovljeni dekan obnašao tijekom svoga rada te je istaknuto kako je neumornim radom te ustrojstvom struktura i pastoralnih programa za trajnu izgradnju suradnika u crkvenom djelovanju prof. dr. Aračić značajno pridonio pastoralnoj promidžbi u Hrvatskoj. Zahvaljujući bivšem dekanu, novo vodstvo Fakulteta uručilo mu je simboličan poklon – poslovnu aktovku.