Stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima u New Yorku nadbiskup Gabriele Caccia istaknuo je na Općoj skupštini kako je pravo na život temelj svakog drugog prava. „Sveta Stolica čvrsto podupire ukidanje smrtne kazne”, izjavio je na početku svoga obraćanja.

Objašnjavajući razloge tome stajalištu, nadbiskup Caccia je rekao kako je prvi razlog „nepovredivo dostojanstvo ljudske osobe” koje se nikada ne može negirati, čak ni počinitelju najgnusnijih zločina. Drugi je razlog prisutnost kaznenih sustava i dovoljnih sredstava „za zaštitu javnog reda i sigurnosti ljudi”, bez pribjegavanja smrtnoj kazni. Vlast im se stoga može okrenuti kako bi osigurala pravdu i opće dobro.

Mons. Caccia istaknuo je da je pravo na život posljedica dostojanstva osobe i temelj svakog drugog prava. To implicira važne posljedice u društvu, „osobito u sektorima odgovornim za pomoć bolesnima, starijima i osobama s invaliditetom”. Bez priznavanja toga prava, upozorio je stalni promatrač, lako se pada u „logiku kulture smrti” kojoj svijet danas teži.

Bitno je „učinkovito i nepristrano” pravosuđe koje poštuje žrtve, kažnjava i sprječava zločine te štiti opće dobro, naglasio je mons. Caccia, te sprječava da ono postane „privatno poduzeće motivirano osvetom”. Uvijek postoji mogućnost pravne pogreške, a to je u slučaju smrtne nepovratno. Štoviše, stalni je promatrač osudio korištenje pravde „totalitarnih i diktatorskih režima kao sredstvo za suzbijanje političkog disidentstva ili za progon vjerskih i kulturnih manjina, smatrajući te subjekte ‘kriminalcima’”.

Mons. Caccia podsjetio je na neke izjave pape Franje u kojima navodi da u nekim slučajevima ni „ubojstvo zločinca ne bi bilo dovoljna” da se nadoknadi počinjena šteta te da „osveta ništa ne rješava”. Ali to ne znači nekažnjavanje. „U takvim okolnostima – precizira Papa – ne primjenjivanje smrtne kazne znači izbor da se ne poklekne istoj razornoj sili koja je prouzročila toliko patnje”.

Promatrač je uputio poziv državama da zauzmu „koherentan stav” o prvenstvu života i ljudskog dostojanstva, „bez obzira na počinjeni zločin”. Mons. Caccia pozvao je na „hrabrost da se to učini, čak i prihvaćanjem barem moratorija na primjenu smrtne kazne kao konkretnog koraka prema njezinu općem ukidanju”.

Unatoč napretku postignutom u promicanju i zaštiti ljudskih prava, i dalje postoje izazovi za njihovo puno priznavanje, bila je uvodna izjava drugog govora mons. Caccie o pitanju provedbe instrumenata ljudskih prava. Za nadbiskupa, „zajamčenje punog poštivanja ljudskih prava zahtijeva povratak temeljnim načelima”, polazeći od Opće deklaracije o ljudskim pravima prema kojoj se „sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima”. Intrinzično je to dostojanstvo svojstveno osobi, bez obzira na njeno stanje, to nije „ustupak države ili bilo kojeg drugog aktera”. Solidarnost jamči zajedničku ljudskost i dostojanstvo, aspekt je to ljudske prirode koji je izvor dužnosti koje svatko dijeli prema drugima.

Sloboda i solidarnost su stoga „nužne za dobrobit” pojedinca i čovječanstva te nisu suprotstavljene vrijednosti. Ljudska prava, podsjetio je nadbiskup, smatraju se „nedjeljivima i međusobno povezanima”.

„Moraju se izbjegavati pokušaji promicanja novih i kontroverznih koncepata kao što su ljudska prava koja nemaju konsenzus i koja, kako je primijetio papa Franjo, uključuju ‘pitanja koja po svojoj prirodi izazivanja podjela ne pripadaju strogo ciljevima organizacije’”. Težnja je to koju je Sveti Otac često definirao kao „ideološku kolonizaciju”. Nadbiskup Caccia je stoga potaknuo na „izbjegavanje davanja prioriteta ili politiziranja prava ili afirmiranja ideja o pravima koja nemaju temelja u sporazumima ili uobičajenoj praksi”, već je potrebno raditi kako bi svatko mogao „uživati jasno utvrđena ljudska prava i temeljne slobode”, zaključio je stalni promatrač Svete Stolice.