Stari Grad, (IKA) – U dominikanskoj samostanskoj crkvi Sv. Petra Veronskog u Starom Gradu na otoku Hvaru 8. kolovoza svečano je proslavljen blagdan sv. Dominika.
Euharistijsko slavlje predvodio je generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu nadbiskup Nikola Eterović. Koncelebriralo je desetak svećenika, među kojima su bili starogradski dominikanci o. Tonči Dešković i o. Marijo Marinov. Liturgijsko pjevanje predvodili su domaći pjevači.
Nadbiskup Eterović u propovijedi je istaknuo da je sv. Dominik bio Kristov misionar Europe. Osobiti uzor bio mu je sv. Pavao apostol, čijoj je osobi i nauku bio otvoren i bliz. Uvijek je sa sobom nosio Matejevo evandjelje i poslanice sv. Pavla koje je toliko proučavao da ih je znao napamet, rekao je nadbiskup te usporedio ta dva velika sveca i misionara.
Sv. Pavao je nakon susreta s uskrslim Gospodinom svu svoju osobu i znanje stavio u službu raspetog Isusa Krista. Usto je dao veliki doprinos stvaranju kršćanske kulture koja ima židovske, grčke i rimske korijene, a sv. Dominik je živio na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće kada je kršćanska kultura bila prilično osmislena, učila se u školama. Bila je to po svojoj naravi kršćanska otvorena kultura koja se uvijek morala sukobljavati s raznim novim doprinosima kulture drugih naroda, posebno Franaka i Germana, a kasnije Slavena i drugih naroda. Sv. Dominik bio je osjetljiv na tu dimenziju i poput sv. Pavla na temelje kršćenske kulture želio je dati novi prinos kulturi koja se stvarala u njegovo vrijeme, a to je vrijeme Albingenza, kršćana koji su se odvojili od Crkve i koji su novom društvenom traženju htjeli dati drugačiji smisao od pravovjernog kršćanstva.
Dominik, poput sv. Pavla želi se obratiti i toj braći i silom Duha Svetog otkriva posebnu karizmu – propovijedanje Blage vijesti. Do tada su samo biskupi imali vlast i obavezu propovijedati. A Dominik kao svećenik, kao redovnik zajedno sa svojom braćom, slijedeći primjer sv. Pavla, odlazi iz sela u selo, iz mjesta u mjesto, posebno kod spomenutih krivovjeraca, i naviješta im Blagu vijest, želi ih ponovno pridobiti za Krista i Crkvu, ne silom nego snagom Blage vijesti, istine koja je sadržana u toj vijesti. Iz Statuta za Dominikanski red vidi se da je Dominik imao otvoreni tip kulture, a želio je da dominikanski propovjednici djeluju u tadašnjim sveučilišnim središtima, podsjetio je nadbiskup Eterović te potaknuo da se i danas naviješta Evanđelje tako da ga suvremeni čovjek može razumjeti i da mu bude bliz i dio njegove kulture. Također je potaknuo da se i danas, kada se stvara novi oblik kulture, čini kao što je činio sv. Dominik – studira u centrima gdje se stvara kultura i studira oblike nove kulture kako bi se dao kršćanski prinos toj kulturi i da bi čovjek preko svojih shvaćanja upoznao vječne vrijednosti koje daju konačan smisao njegovoj egzistenciji i koje mu omogućuju vječni život.
Nadbiskup Eterović podsjetio je i na Biskupsku sinodu koja će se održati u Rimu u listopadu na temu “Božja riječ u životu i poslanju Crkve”, te istaknuo da je i tu sv. Dominik vrlo aktualan, jer potiče na upoznavanje Krista putem Sv. pisma. Na kraju je nadbiskup sve pozvao da u godini sv. Pavla i Biskupske sinode više pozornosti posvete upoznavanju Sv. pisma.

.