Koprivnica, (IKA) – Stepinčeve dane u Koprivnici već tradicionalno priprema župa bl. Alojzija Stepinca uoči proslave svetkovine nebeskog zaštitnika. Ove godine trajali su od 31. siječnja do 9. veljače. Ovogodišnja tema Stepinčevih dana bila je “Djela milosrđa – izvor radosti, mira i spokoja”, a geslo “Blagoslovljeni milosrdni, oni će zadobiti milosrđe” (Mt 5, 7). U sklopu ove proslave, kroz deset dana, predvoditelji misnih slavlja u propovijedima su govorili o svim duhovnim i tjelesnim djelima milosrđa.
Prvi puta u sklopu Stepinčevih dana izveden je i oratorij u čast bl. Alojziju Stepincu. Osmislio ga je poznati kantautor duhovne glazbe u Hrvatskoj Davor Terzić. Oratorij nosi naslov “Svjetlo na putu života”, a napravljen je prema knjizi H. Barbura i J. Batelje. Posjetitelji su imali prilike upoznati bl. Alojzija Stepinca kroz isječke iz njegovog života te kroz glazbu koju su upriličili Davor Terzić te zborovi župe bl. A. Stepinca iz Koprivnice.
Domaći župnik Krunoslav Pačalat vjernicima je poručio da “u vremenu kada su napadi na osobu i život bl. Stepinca još uvijek veliki, ova večer jest odgovor i stoji kao znak njegove svetosti”. Oratorij donosi presjek života bl. Alojzija u nekoliko ciklusa: Zavičaj i obitelj, Mladost, Svećeništvo, Zagrebački nadbiskup, Mučeništvo te Blaženstvo i svetost.
Središnji događaj proslave spomendana bl. Stepinca bio je u utorak 9. veljače kada je svečano euharistijsko slavlje predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak uz koncelebraciju svećenika Koprivničkoga dekanata i prijatelja župe.
U homiliji biskup Mrzljak između ostalog okupljenima je svratio pozornost na to kako na vjernicima nije da se zamaraju pitanjima kada će bl. Alojzije Stepinac biti proglašen svetim. On je sigurno svet, on je u nebu. Nego, više je pitanje kako će vjernici nasljedovati njegov život.
“Možda povjesničari trebaju više donositi podatke o onom vremenu u kojem je živio za vrijeme rata i poraća. O tome što je sve kroz život pretrpio, kakav je križ nosio. To nije tema za nas obične vjernike. Za nas je daleko važnija tema i pitanje što on nama danas govori, kakvu on poruku daje nama ovom našem vremenu kada se postavljaju pitanja o nekim stvarima za koje smo mislili da je toliko jasno da o tome više ne treba govoriti, poput na primjer pitanja obitelji, svetosti obitelji”, rekao je biskup.
Demografska slika Hrvatske, ali i cijele Europe, jest da ona izumire. Za nekoliko desetljeća neće imati tko raditi kako bi stariji uživali u svojoj mirovini. Danas se govori o nezaposlenosti, u Alojzijevo vrijeme o tome nije bilo govora, svi su imali posla, a djecu su odmalena učili da se treba raditi. Primjereno svojoj dobi, ali od najranije mladosti preuzimali su odgovornosti i dužnosti u svome životu. U takvim obiteljima rasli su ljudi vjere, rekao je.
Blaženikova majka Barbara za njega je neprestano molila, od rođenja. Ali isto tako zajedno s njime proživljavala je i teške trenutke suđenja i strahota. Svih onih napada, kleveta, laži. Sve je to proživljavala s njime još više moleći i posteći za njega, rekao je.
“Nije li upravo ta vjera majke bila ona koja je njemu davala snage da sve to izdrži? Zaista moramo poći od toga temelja, od obitelji, i onda razumijemo sve ono što je on morao pretrpjeti i kako je on to mogao pretrpjeti, prolaziti kroz te razne životne križeve za koje čovjek misli da je to jedva moguće izdržati, ali on je bio svjestan da postoje u životu neka načela o kojima nema pogađanja ni diskusije. Ako je jedna Božja stvar temeljna onda se tu čvrsto iza toga mora stajati”, istaknuo je biskup Mrzljak.
Zanimljivo je da, u trenutku kada se blaženikov glas nije mogao čuti budući da je bio u zatvoru, njegov se govor najdalje čuo. Svjedoče o tome stariji ljude iz cijeloga svijeta koji su živjeli u njegovo vrijeme u nekim drugim zemljama, a kažu kako su čuli da u Hrvatskoj, tadašnjoj Jugoslaviji, postoji jedan neslomljivi nadbiskup koji je čvrst u vjeri, rekao je biskup.
Taj i takav govor blaženog Alojzija Stepinca i danas je prisutan i čovjeka privlači, rekao je biskup Mrzljak te dodao: “I to je zanimljivo kod svetaca: oni što dalje odlaze u prošlost sve su jači, sve glasniji, oni su sve suvremeniji. I zato, kada pokušavamo usporediti život obitelji od prije sto i više godina s današnjima, možda ćemo reći kako su nekad ljudi bili zaostali, a danas smo jako poučeni i pametni, ali si postavimo pitanje je li to istina? Je li čovjek danas bolji čovjek od onoga koji je živio prije 150 godina? Kada malo bolje razmislimo vidimo kako je ondašnji čovjek poštivao drugoga čovjeka. Poštivao je neke svetinje koje danas dovodi u pitanje kada zapravo želi poremetiti taj redoslijed vrijednosti, kada ljestvicu vrijednosti sastavlja prema nekim svojim ljudskim mjerilima i onda dakako da se događa nered”.
U životu bl. kardinala Stepinca vidljivo je da je vjera u Boga na prvome mjestu. “Kažu mnogi, kada je Bog na prvome mjestu onda je sve drugo na svome mjestu. Ali ako Bog nije na prvome mjestu, nego čovjek, neka ideologija, neki pokret, nešto drugo, onda se sve zapravo može porušiti. Možemo vidjeti i doživjeti kako se to često puta događa u ovom našem vremenu, kako se mnoge stvari iskrivljuju, jer jednostavno Bog nije na svome mjestu. Tada se sve drugo počne rušiti”, rekao je Mrzljak te poručio: “Zato ponavljam kako je pitanje o bl. Alojziju Stepincu ne o tome hoće li on biti svet ili ne. Bit će. Crkva uvijek ima vremena. Svejedno hoće li to biti za godinu ili pet. Ono što je važno jest koliko će on živjeti u nama, u ovoj našoj Crkvi, društvu. Na nama je da ga slijedimo u vjeri, u čvrstoći vjere. Tu nam je on primjer, ali isto tako i zagovornik i pomoćnik. U njegovoj obitelji jedni druge su podržavali u vjeri. Vjera je osobna stvar, ali vjera je i zajednička stvar. Vjera je stvar jedne obitelji, zajednice, župne i biskupijske zajednice. Tu se vjera rađa, čuva, učvršćuje. A bl. Alojzije je onaj koji želi biti s nama na tom putu i zato posebno molimo da nas učvrsti u vjeri, da nam pomaže u vjeri, da ustrajno idemo onim putem kojim je on išao. Zato vjerujemo i nadamo se da ćemo biti zajedno s njime i u vječnoj slavi”.

.