Istina je prava novost.

Stepinčevo u Splitu

Misu u katedrali predvodio don Zdenko Bralić

Split, (IKA) – U katedrali Sv. Dujma u Splitu svečanu misu uz pratnju velikog katedralnog zbora predvodio je kanonik –župnik don Zdenko Bralić 10. veljače, na dan smrti našeg blaženika Alojzija Viktora Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa, kardinala i mučenika. Govoreći o bl. Stepincu, u propovijedi je podsjetio na nepravednu osudu komunističke vlasti 1946. godine, Stepinčeve uzničke dane provedene u Lepoglavi i kućni pritvor u rodnome Krašiću gdje je i preminuo 10. veljače 1960. godine.

Don Zdenko je zatim kazao: “Alojzije Stepinac ondašnjoj vlasti zadavao je više jada mrtav, nego dok je bio živ. Problem je bio: Gdje ga pokopati? Konačno je određeno da se pokopa u katedrali u Zagrebu. To je bilo dana 12. veljače 1960. godine. Prije pokopa bila je obavljena obdukcija kardinalovog mrtvog tijela. Obavio ju je dr. Peter Grunvald i neki drugi liječnici u Zagrebu. Sve je to bilo u tajnosti. On je tada uzeo srce pokojnog kardinala Alojzija Stepinca kao relikviju Katoličkoj crkvi i hrvatskom narodu, te ga predao nadbiskupu Šeperu. Kad je za to saznala ondašnja vlast, tajna policija odmah je zatražila srce i odnijela ga da se spali. A isti liječnik, dr. Peter Grunvald preselio se u Njemačku i krio pod lažnim imenom Branko, da ga netko tajno ne ubije. Umro je u Essenu 1. prosinca 2005. godine, gdje je i pokopan, 9. prosinca 2005. godine. Kod sprovodne mise koju je predvodio preč. Stjepan Penić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije rekao je, da bi na grob istog liječnika trebali postaviti križ, svježe cvijeće i srce, jer je on želio Crkvi i Hrvatskoj sačuvati dragocjenu relikviju, srce kardinala Alojzija Stepinca, jer njega je čitava zemlja držala i častila kao sveca, junaka i pastira”. Sve ovo, kazao je zatim župnik Bralić, dobro je znao vidoviti Papa i prorok našeg vremena blago pokojni Ivan Pavao II. koji ga je za vrijeme svoga drugog posjeta Hrvatskoj proglasio blaženim u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine. Time je odao priznanje i svim žrtvama ratnih stradanja na ovoj vjetrometini Istoka i Zapada, na tlu domovine Hrvatske, zaključio je don Zdenko Bralić.