Zagreb, (IKA) – “Što očekuje hrvatske katolike u Sloveniji?” prilog je Katarine Drlje objavljen u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 25. siječnja) u povodu 40. obljetnice bogoslužja na hrvatskome jeziku u Ljubljani i koja je svečano proslavljena u tamošnjoj Hrvatskoj katoličkoj misiji. Tradicionalna proslava otkrila je međutim neugodnu činjenicu o tihom “utrnuću” dviju hrvatskih katoličkih misija u Mariboru i Novom Mestu a koja je povod komentatoru lista za odnos današnje Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu. Usprkos trenutnim političkim odnosima Slovenije i Hrvatske te mnogim otvorenim pitanjima iz prošlosti među članovima iste Katoličke Crkve u oba naroda postoje osobiti razlozi za njegovanje, produbljivanje i razvoj dobrih odnosa kaže se u komentaru i postavlja pitanja: “Smije li se onda tamošnje hrvatske katoličke vjernike, u sadašnjim okolnostima ostaviti bez redovitih okupljanja i bez hrvatskoga svećenika?”, “Smije li novac biti razlog da se Hrvati koji su fizički najbliže matici zemlji ‘utope’ u novoj sredini, a oni koji su i katolici da se udalje od liturgije na svome jeziku?”. Istaknuvši kako je došlo vrijeme “da je potrebno u današnjoj Hrvatskoj tumačiti što su za očuvanje hrvatskoga kulturnog, vjerskog i nacionalnog identiteta značile i što još uvijek znače hrvatske katoličke misije”, odnos prema hrvatskom iseljeništvu vidi se i kroz “činjenicu da u sastavu Odbora hrvatskoga sabora za Hrvate izvan RH više nema potrebe da u njem bude i ravnatelj Hrvatske inozemne pastve”. Podsjetivši na nekadašnji neprijateljski stav prema hrvatskom iseljeništvu, Miklenić upozorava na tihu i sustavnu diverziju prema hrvatskom iseljeništvu koju provodi birokracija onemogućujući povratak afirmiranim gospodarstvenicima u domovinu da “u njoj investiraju i prenesu radni opći humani mentalitet slobodnoga svijeta”.
Uoči najvećega skupa svećenika, teologa i pastoralnih djelatnika koji će se iz svih dijelova Hrvatske okupiti na 49. teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu i promišljati o kršćanskoj inicijaciji kao jednoj od najaktualnijih tema života i poslanja Crkve na razgovor o toj temi za list je rado pristao i jedan od sudionika – dr. Ivica Raguž. Uz govor o temeljnim obilježjima kršćanske inicijacije i osvrt na praksu zapadne Crkve kad je riječ o sakramentima kršćanske inicijacije, u razgovoru s novinarom Darkom Grdenom, dr. Raguž, inače predstojnik Katedre dogmatske teologije i prodekan za znanost KBF-a u Đakovu, ponudio je i određene pastoralne smjernice pomoću kojih bi u živom zajedništvu Crkve ponovno mogli sudjelovati svi oni koji su se nakon primanja sakramenata od nje udaljili. Što za vjernika znači molitva posvjedočila je Jana Ancić, majka devetero djece i štovateljica Gospe od brze pomoći u prilogu pod naslovom “Molitva je kao disanje”. Novinarka Tanja Baran piše o ustrajnom i uzornom vjerničkom angažmanu prof. dr. Draženke Blaži, u župnoj zajednici župe Sv. Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima. Usprkos tomu što joj je vrijeme ispunjeno obvezama na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, gdje vrši dužnost dekanice, te u logopedskom kabinetu u Sesvetama, čija je osnivateljica, kao i onim obiteljskim, redovita članica župnoga pastoralnog vijeća ne propušta u župi redovito organizirati i održavati igraonice i radionice za najmlađe župljane među kojima posebnu pozornost posvećuje onima s poteškoćama u razvoju. A kako u radosti napreduje život župne zajednice kada se svi župljani složno ujedine u izgradnji i obnovi svoje župe pokazuje ovotjedna reportaža Vlade Čuture iz župe sv. Mateja u Bizovcu kraj Osijeka.
Od redovitih pregleda prošlotjednih događanja Crkve u svijetu i praćenja Papinih nastupa izdvaja se članak Rafaela Rimića o tome kako su novome američkom predsjedniku Obami načelnu potporu pružili američki biskupi dok je naslovni prilog lista posvećen VI. Svjetskom susretu obitelji u Meksiku održan pod geslom “Obitelj, odgojiteljica za ljudske i kršćanske vrijednosti”. Uz priloge kojima list prati događanja i slavlja Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, od najaktualnijih događaja naše Crkve list je izdvojio tribinu na kojoj je mlada riječka znanstvenica Martina Grahek-Ravančić s Hrvatskoga instituta za povijest održala predavanje “Bleiburg i križni put”, o čemu je izvijestio Tomislav Vuković. On potpisuje i prilog u rubrici “povijesni feljton” u kojem na temelju konkretnih dokumenata opovrgava činjenicu koja je dugo prevladavala u historiografiji: da su imenovanje nadbiskupa Alojzija Stepinca kardinalom i vatikanska “protunarodna” djelatnost bili stvarni razlozi zbog kojih je jugoslavenska vlast 1952. godine prekinula diplomatske odnose s Vatikanom. List donosi i potresno svjedočenje 83-godišnjeg Marka Pleića o tajnoj plinskoj komori na Brijunima u kojoj su od zloglasne komunističke diktature stradali mnogi Talijani i Hrvati.