Split, (IKA) – U uskrsnoj poruci vjernicima splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić istaknuo je da životni put Isusa iz Nazareta, glasonoše radosti, mira i spasenja u svijetu mržnje i nasilja, zla i grijeha, smrti i groba, nije bio tragični poraz, već dramatični i sudbonosan novi put u našoj stvarnosti, put pobjede ljubavi i praštanja, istine i života, te se posebno osvrnuo na život Kristova svjedoka sv. Dujma koji je u areni Salone 10. travnja 304. posvjedočio životom vjernost Bogu i ljubav prema bližnjima.

Istaknuvši kako je u areni-borilištu Dujam nastupio i pobijedio i to pobijedio ne kao mučitelj već kao Kristov svjedok praštanja i ljubavi, nadbiskup Barišić zaključio je da je mučenik Dujam ostavio ne samo trag krvi na pijesku, u areni Salone, već svoj duboki, snažni i novi trag stopa vjere kroz vjekove. “Mi smo životvorno sjeme biskupa-mučenika Dujma i tolikih salonitanskih mučenika. Život nekog naroda, kao i pojedinca, nikad ne može biti tek izolirana i zatvorena povijest. Povezani smo i susrećemo se s poviješću i životom drugih, ne samo onih u sadašnjosti, već i onih iz naše bliže i daljnje prošlosti. Stoga Hrvati, kad su došli na ove prostore, na tragu stopa Dujmove vjere prepoznaše ono bogatstvo Radosne vijesti s kojom su živjeli i bili prepoznatljivi kroz povijest, onda kao i danas. Na osobit način s Dujmom smo povezani mi vjernici Splitsko-makarske, nekoć salonitanske Dujmove Crkve”, pojasnio je nadbiskup Barišić, istaknuvši da se rijetko susreće takva povezanost kao što je to između sv. Dujma, zaštitnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije. Ističući da je on na tim prostorima bio navjestitelj Radosne vijesti uskrsnuća te svjedok i mučenik za Krista Gospodina, nadbiskup je poručio da je Dujam njihova vertikala i horizontala i stoga se mjesna Crkva, svjesna uloge i značenja svoga zaštitnika već dugo priprema na pastoralnom i kulturnom planu za proslavu visokog jubileja 1.700 godina od njegova mučeništva.

Pojasnio je da će ih zajedničko jubilejsko hodočašće okupiti 7. svibnja, na svetkovinu sv. Dujma na splitskoj Rivi, gdje će s brojnim uvaženim gostima, a osobito s izaslanikom Svetoga Oca, slaviti euharistijsko slavlje. Dodao je da se tako želi zahvaliti uskrslom Gospodinu što je poslao glasonošu Dujma, te da se želi zahvaliti i samom Dujmu kao uzoru i primjeru kršćanskog svjedoka vjere, nade i ljubavi. Kao radosni glasonoše i vidljivi svjedoci Krista Gospodina, istaknuo je u poruci nadbiskup Barišić, želimo biti ohrabrenje tolikima u našoj sredini, a osobito mladima, da se probude i ustanu iz sna lažnih iluzija, bijega, nemoći i pasivnosti.

Mi, kršćani, željeli bismo biti glasonoše i svjedoci, koji hodeći stopama vjere, zauzeto brane od početka do kraja stope novoga života, istaknuo je nadbiskup, prokomentiravši da ako, nažalost, već ne može potpuno prestati, da se bar smanji stopa nijemog krika u utrobama majki po našim bolnicama i privatnim ordinacijama. U opredijeljenosti i otvorenosti prema životu htjeli bismo da poraste stopa glasnog krika, koji zbog ulaska novog života i novih stopa u naše domove izaziva suze radosnice, ta Uskrs je proslava pobjede života nad smrću, pojasnio je nadbiskup.

“Hodeći stopama vjere, u ljubavi i odgovornosti prema bližnjima, pozvani smo sve učiniti da poraste stopa zaposlenosti u našem društvu. Pozvani smo i poslani, kao Kristovi vjernici, unositi mir i pomirenje, pravdu i solidarnost u svoju sredinu. Stoga, slaveći ovaj jubilejski Uskrs htjeli bismo da ona visoka stopa postotka kršćana na papiru u našoj Splitsko-makarskoj nadbiskupiji bude prepoznatljiva u svakodnevnom svjedočenju vjere, nade i ljubavi. Željeli bismo da umorni i udaljeni krštenici i drugi ljudi dobre volje, vidjevši naša dobra djela, mognu povjerovati Ljubavi”, zaključio je u uskrsnoj poruci splitsko-makarski nadbiskup. Ističući da koliko smo glasonoše Radosne vijesti uskrsnuća Gospodinova, to osobito svjedočimo nedjeljnim euharistijskim slavljem, nadbiskup je ukazao da je nedjelja dan slavlja uskrslog života koji obnavlja naše životne snage, ona i kao dan tjelesnog odmora i kao dan duhovne obnove, ponovno nas stvara i ostvaruje.