Zadar, (IKA) – “Obitelj – stanje i perspektive” tema je stručnog skupa koji je u ponedjeljak 26. svibnja u dvorani Gradske knjižnice u Zadru održan prvi put na inicijativu Caritasa Zadarske nadbiskupije. Obiteljsko savjetovalište iz Caritasa htjelo je okupiti različite institucije koje skrbe za obitelj i s kojima surađuje u rješavanju obiteljske problematike, te je sudionike pozdravio i ravnatelj zadarskog Caritasa don Ivica Jurišić. Na skupu su sudjelovali Jakov Vidović, pomoćnik pročelnika Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Zadra, socijalna radnica Ljiljana Fabac, voditeljica Odjela za zaštitu djece, braka i obitelji iz Centra za socijalnu skrb, sutkinja Prekršajnog suda Ana Markač, dr. Robert Perinčić, psihijatar, voditelj Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar, dr. Marija Pupić Bakrač, voditeljica Centra za prevenciju i liječenje ovisnosti te psiholog Mladen Klanac iz Obiteljskog savjetovališta zadarskog caritasa. Složni u potrebi intersektorskog i multidiscplinarnog pristupa, sudionici su iznijeli statistiku stanja i predstavili konkretne psiho-socijalne mjere koje čine. Zadarska županija provela je istraživanje temeljem kojeg je donijela županijski akcijski plan. Utvrđivanjem stanja obitelji ovisnost i nasilje najveći su problem. “Dok je komunikacija s kraja na kraj svijeta pojačana i učinkovita, u obiteljima je velik problem s komunikacijom”, rekao je Jakov Vidović iz ureda Grada, navodeći strukturalne promjene: smanjeni trend rađanja, sve veći razvod brakova, u Europi se svaka druga obitelj raspada, sve više se odgađa starosna dob u odluci za zasnivanje obitelji i sve je veći broj samohranih roditelja. U funkcionalnom smislu ključna riječ je (ne)komunikacija. “Za razvod se sve više obraćaju mladi ljudi nakon samo godine dana, ili čak manje, zajedničkog života. Ne mogu se nositi s poteškoćama. Bračni parovi ne znaju komunicirati na odgovarajući način. Mislim da bi komunikaciju trebalo uvesti od vrtića, osnovne i srednje škole, da nauče kako reći što osjećamo, što nas muči i da možemo razgovarati o tome”, rekla je Ljiljana Fabac iz Centra za socijalnu skrb, dodavši da Grad, Caritas, nevladine udruge pomažu u onom gdje Zakon ograničava rad u socijalnim centrima. Godišnje se u Zadru provede oko 120 postupaka posredovanja prije razvoda braka što je polovica od sklopljenih brakova. Veliki je raskorak između realnosti i deklarativnog: prema najnovijem europskom istraživanju o vrednotama, čak 98 % hrvatskih ispitanika obitelj smatra najvažnijom u životu. 87 % muškaraca i 97 % žena smatra da brak nije zastarjela institucija i da mu treba dati najveću važnost. Želja je imati oko troje djece, a u praksi je to približno dvoje. Svi društveni problemi ogledaju se u obitelji kao temeljnoj stanici, rekao je Mladen Klanac iz Caritasa, smatrajući da roditelju treba puno kompetencija da odgovori na složenost društvenih i obiteljskih prilika. Mnogi ne znaju čak ni spoznajno što treba činiti, a ni emotivno. Istaknuo je da je u posljednjih 30 godina na sveopćoj razini Crkva objavila 14 dokumenata posvećenih obitelji. Direktorij za obiteljski pastoral hrvatski biskupi donijeli su 2002. g.

U prvoj polovici ove godine u Zadru je zaprimljeno 107 predmeta iz obiteljske problematike. Prošle godine ih je bilo 325, a 2006. g. 287. Oko 135 obitelji u Zadru nalazi se u tzv. Sigurnoj kući na tajnom mjestu. Porast je psihijatrijskih pregleda, prošle godine bilo ih je 18 tisuća Prethodnih godina maksimum je bio 10 tisuća pacijenata. Sve više mladih dolazi na liječenje zbog agresivnog ponašanja iza čega zapravo stoji depresija. Dr. Robert Perinčić, voditelj Psihijatrijske službe Opće bolnice Zadar rekao je da su sva događanja u psihijatrijskoj službi odraz stanja u društvu i obitelji. Depresije su u velikom porastu, anksiozni poremećaji, sucidalnost, Slovenija je na prvom mjestu po suicidalnosti mladih. Prije toga to su bile Litva, Letonija. Nije porast samo psihičkih poremećaja nego i kardiovaskularnih: inzulta, moždanih, srčanih. Čest problem je i zahtjev obitelji da se stari ljudi smjeste u domove, što također govori kako moderna obitelj nema snage i volje stare njegovati i omogućiti im ostanak do kraja u obitelji. Dr. Perinčić je izdvojio i pozitivan primjer Italije koja je ukinula psihijatrijske bolnice. Ta je ideja počela 1960-ih godina kroz antipsihijatriju, no jedino je Italija napravila drastičan korak te je ukinula sve velike bolnice kao što su Ugljan, Rab, Vrapče, Jankomir. “Čim su to napravili morali su se orijentirati na psihosocijalne mjere, na psihoterapiju u zajednici, a ne ih hospitalizirati i zatvarati u getoe. Zovu to Casa Famiglia, kuće koje su po uzoru na obitelji u kojima je malo ljudi, obiteljska atmosfera koja je najbolji oporavak za sve poteškoće s kojima se osoba suočava. “Prve godine života, odnosi s roditeljima najvažniji su za razvoj ličnosti. To je značajno za to kako ćemo reagirati na stresnu situaciju. Ako su temelji čvrsti i temeljne vrijednosti jasne, ako je izgrađeno bazično pouzdanje, samopoštovanje, sigurnost, takva će osoba stres podnijeti bez psihičkog poremećaja. Kod onog tko nema tih temelja u obitelji i manji stres će biti okidač da razvije paniku, depresiju, fobiju i psihozu”, rekao je dr. Perinčić. Uz izgradnju Obiteljskog centra i centra za mlade, Jakov Vidović najavio je i skoru izgradnju poliklinike za djecu koja zasad postoji jedino u Zagrebu, s osobitom skrbi za traumatiziranu djecu, žrtve nasilja i zlostavljanja, rad s pedijatrima, psiholozima, defektolizima. Grad je tisako i priručnik “Moć i snaga obitelji” autorice dr. Zore Zuckerman Itković i podijelio ga na tisuće adresa građana.