Đakovo, (IKA) – U Strossmayerovoj dvorani Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu održan je 22. rujna stručni skup za vjeroučitelje početnike, pripravnike i njihove mentore Đakovačko-osječke nadbiskupije i Požeške biskupije. Stručni skup organizirala je Agencija za odgoj i obrazovanje Podružnica Osijek, Katehetski ured Đakovačko-osječke nadbiskupije i Katehetski ured Požeške biskupije, a održano je pet predavanja i četiri radionice.
O “Pravnoj utemeljenosti katoličkog vjeronauka u odgojno-obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj” govorila je predstojnica Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije, dr. sc. Teuta Rezo. Prisutni su upoznati s zakonskim osnovama, tj. Ugovorima na temelju kojih je konfesionalni vjeronauk tijekom 1991./1992. godine iznova uveden u škole u Hrvatskoj, a na temelju kojih je određen status vjeroučitelja, njihova prava i dužnosti kao djelatnika škole i poslanika Crkve. Školski vjeronauk odvija se kroz suradnju suradnje Crkve i države, te prema zajedničkoj i podijeljenoj odgovornosti budući da škola želi i treba biti ona koja će promicati slobodu vjeroispovijesti, vjere i savjesti na temelju Opće deklaracije o ljudskim pravima, a isto tako jamči pravo roditelja na cjelovit odgoj i obrazovanje njihove djece, u što zasigurno ulazi vjerska i duhovna dimenzija, vjerski odgoj, naglasila je Rezo. „Iskustvo pokazuje kako je, uz kvalitetu programa, od presudne važnosti za status vjeronauka u školi, osoba vjeroučitelja. U njega su uperene oči škole, kolega unutar kolektiva, a na osobit način samih vjeroučenika. Vjeroučitelj je odgojitelj, učitelj, svjedok evanđeoske poruke, crkveni poslanik”, istaknula je predstojnica i upozorila – nije dovoljno samo poznavati sadržaje vjere, nego biti u suglasju s naukom Crkve, njegovati duhovnu dimenziju svoga poziva, biti osoba dubokog kršćanskog iskustva, ne samo posrednik sadržaja nego i vjerodostojni svjedok, a osobito je važna suživljenost sa župnom zajednicom i suradnja sa župnikom.

O „Duhovnim kompetencijama vjeroučitelja” govorio je predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije, mr. sc. Žarko Turuk. Govoreći o duhovnom identitetu i kompetencijama ne želimo omalovažiti druge sastavnice identiteta i kompetencije vjeroučitelja, rekao je predstojnik, jer tek integracija duhovnog identiteta s ostalim sastavnicama: profesionalnim, pedagoškim i socijalnim, ključna je formula za uspješnost ostvarivanja vjeroučiteljskog poziva i poslanja u današnjem vremenu koje je obilježeno krizom na mnogim područjima ljudskoga života. Iznoseći vlastito iskustvo i citirajući encikliku Evangelii nuntiandi, predstojnik je naglasio kako današnje vrijeme žeđa za vjerodostojnošću, a mladi se zgražaju nad izvještačenošću i pretvaranjem, traže potpunu istinu i jednostavnost. To su znakovi vremena koji nas moraju naći budne, zaključio je i naglasio: “Svjedočanstvo života postalo je više nego ikada bitan preduvjet osnovne uspješnosti propovijedanja”.

Viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Podružnica Osijek, Ana Mlinarić, dipl. teolog, imala je dva izlaganja: “Ostvarivanje programa pripravničkog staža, postupak polaganja stručnog ispita te redovito stručno usavršavanje” i „Mentorsko praćenje pripravnika do stručnog ispita”. Svrha pripravničkog staža je osposobiti pripravnike – učitelje, stručne suradnike i nastavnike bez radnog iskustva, za uspješno, stručno i samostalno obavljanje poslova u osnovnoj odnosno srednjoj školi, naglasila je viša savjetnica u prvom predavanju. Pripravnike je upoznala s programom stažiranja, dužnostima škole i njihovim dužnostima koje obuhvaćaju – 30 sati hospitiranja na nastavi, vođenje evidencije i odgovornost za provedbu programa i pravovremenu prijavu na stručni ispit. Pri govoru o sadržaju stručnog ispita, koji se provodi u tri dijela (pisani rad, održavanje nastavnog sata i usmeni dio) Mlinarić je navela osnovne sadržaje koje program pripravničkog staža obuhvaća, a mogu se naći u ispitu te uputila na Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu koji se može naći na web stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). Upozorila je i na potrebu redovitog stručnog usavršavanja. Pripravnicima se obratila i mentorica na stručnom ispitu, vjeroučiteljica Jasminka Rašković.
U drugom predavanju viša predstojnica Mlinarić iznijela je dužnosti mentora i pripravnika, pojasnila kako hospitirati, pratiti nastavu mentora, te što treba činiti mentor pri praćenju izvođenja nastave pripravnika. Naglasila je važnost redovitog i odgovornog vođenja dnevnika stažiranja, kao i važnost mentorovih bilješki o napredovanju i zalaganju pripravnika. Bez razgovora nakon sata, iznošenja primijećenih pozitivnih i negativnih postignuća nema napretka, naglasila je Mlinarić i zaključila: “Pri završetku stažiranja pripravnik treba ovladati vođenjem nastavnog procesa, razumjeti ga, znati protumačiti, jasno formulirati ciljeve i realizirati ih prilagođenim metodičkim sustavom, metodama i oblicima rada, imati kvalitetnu motivaciju, realizaciju, a napose aktualizaciju teme nastavnoga sata”.

Dr. sc. Vesna Bjedov s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorila je o “Metodičkim i jezičnim kompetencijama vjeroučitelja u pisanom radu na stručnom ispitu”. Metodička kompetencija vjeroučitelja pripravnika u pisanome radu obuhvaća sposobnost uporabe odnosno primjene teorijskoga metodičkoga znanja teologije i filozofije te posebnih teorijskih metodičkih znanja (metodički sustavi, pristupi, metode, oblici, postupci) u odnosu na zadanu temu pisanoga rada; sposobnost povezivanja teorijskoga znanja i praktičnih spoznaja – oprimjerivanje te referiranje na stručno-metodičku literaturu. Jezična kompetencija podrazumijeva ovladanost jezičnim normama u pisanoj i govornoj komunikaciji, a kompetentan jezični korisnik posjeduje znanje o jeziku te ima sposobnost i vještinu aktiviranja toga znanja u komunikacijskom činu, naglasila je Bjedov. U trećem dijelu svoga izlaganja dr. sc. Bjedov upozorila je i na najčešće pogreške vjeroučitelja u pisanom radu. “Cilj pisanog rada na stručnom ispitu jest provjeriti stručno-metodičku i jezičnu osposobljenost za samostalno obavljanje učiteljskoga posla”, poručila je Bjedov početnicima i pripravnicima. Prisutna je bila i prof. hrvatskog jezika iz osječke OŠ Franje Krežme, Nada Marguš, zadužena za ispravljanje pisanih radova na stručnom ispitu.
Vjeroučitelji koji su sudjelovali prvi put na skupu i njihovi mentori u radionicama su obrađivali teme “Planiranje i ostvarivanje nastave vjeronauka u suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu” i “Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje na nastavi vjeronauka”, dok su pripravnici koji su iznova na skupu i njihovi mentori imali teme “Vrednovanje i samovrednovanje u suvremenom nastavnom procesu” te “Kurikulum nastave vjeronauka u suvremenom nastavnom procesu”. Radionice su vodile Ljiljana Ivanković, prof., Tihana Petković, dipl. teolog, Mirjana Srednoselc, prof. i Vesna Vlaović, prof.