Split, (IKA) – “Građanski odgoj i vjeronauk – zajedničke i prijeporne točke” bila je tema stručnog skupa za vjeroučitelje u školi u subotu 8. ožujka u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Više od 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarsko-bračko-viške biskupije imalo je prigodu odslušati dva predavanja te sudjelovati u jednoj pedagoškoj radionici.
Nakon molitvenog dijela, predvođenog vjeroučiteljicama iz Osnovne škole “Gripe” u Splitu, sve je pozdravio predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš. “Živimo u građanskom društvu koje ne možemo ignorirati niti iz njega pobjeći, ali možemo i moramo proročki ukazivati na sve loše trendove koje nam ono nameće. Agresivni sekularizam koji potiče religioznu ravnodušnost, društveni pluralizam bez zajedničkih normi i jakih ideja te medijska komunikacija koja često izobličuje stvarnost te potiče kulturu niskih vrednota i vanjštine uvelike obilježavaju ovo vrijeme post-moderne. Kroz postupno uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski školski sustav, država i civilno društvo vrše svojevrsni pritisak na dosadašnje promicatelje tradicionalnih vrijednosti i općeljudskih zakona, među koje zasigurno spadaju i vjeroučitelji. Pod krinkom obrane ljudskih prava i građanskih sloboda, učenicima se serviraju pogubne teze spolne i rodne ideologije koje su u mnoge škole već ušle kroz četvrti modul Zdravstvenog odgoja. Stoga je nužno upoznati sadržaje i ciljeve toga novog školskog predmeta te ih pravovremeno vrednovati kao zajedničke ili pak prijeporne točke vjeronaučnoj nastavi”, rekao je Periš.
Riječima podrške i ohrabrenja u pozdravnom govoru okupljenim vjeroučiteljima obratio se i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Njegova poruka išla je u smjeru traženja pozitivnih tema iz sadržaja GOO-a u čijoj obradi i prenošenju vjeroučitelji itekako mogu dati svoj doprinos. S druge strane, rekao je nadbiskup, tu su i prijeporne točke koje svakako treba problematizirati te im se u svjetlu promicanja istinskih vrijednosti znati i suprotstaviti.
Prvo predavanje “Građansko društvo: geneza, postignuća, izazovi” održao je dr. Marko Trogrlić s katedre povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Kao katolički intelektualac i angažirani vjernik, Trogrlić je objasnio utjecaj misaonih sustava na nastanak i razvoj građanskog društva unutar povijesnih događanja na europskoj sceni. Definirajući građansko tj. civilno društvo kao posebnu sferu između obitelji i države, predavač je ukazao na pozadinu njegova razvoja, temeljenog na progresivnim političkim idejama francuskih i engleskih prosvjetitelja, kao i filozofije njemačkog idealizma. U tematskoj raspravi nakon predavanja, postavljala su se pitanja vezana za obranu naravnih prava, utjecaja države na samo društvo te potrebe umrežavanja ideja i stavova u zajedničkoj težnji za izgradnjom kršćanskog identiteta.
Drugo predavanje “Građanski odgoj u školi – potreba ili uvjet?” održala je predstojnica Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije Ksenija Rukavina Kovačević. Osvrnula se na sve pozitivne i negativne strane uvođenja novog predmeta u hrvatske škole. Ukazujući na razliku u pristupu uvođenja Zdravstvenog i Građanskog odgoja u hrvatski školski sustav resornog ministarstva i potporu različitih organizacija civilnog društva, predavačica se osvrnula na povijest izrade samog kurikuluma GOO-a od 2010. do danas. Drugi dio predavanja odnosio se na analizu same strukture kurikuluma GOO-a kroz svojevrsni spiralno-razvojni model s tri funkcionalne i šest strukturnih dimenzija. Prema riječima predavačice, sporne dimenzije odnose se na područje ljudskih prava i interkulturnog dijaloga, a način same provedbe programa kroz razrednu i predmetnu nastavu još uvijek nije do kraja definiran. Negativne i prijeporne točke GOO-a ponajprije se odnose na promicanje prava istospolnih zajednica i rodne ideologije, odbacivanje tradicionalnih vrijednosti s naglaskom na brisanje institucije braka i roditeljstva te preuzimanja odgojne uloge od strane države i institucija. Sve to dovodi do opasnog rastakanja identiteta pojedinca koji gubi svaku poveznicu s nacionalnom ili vjerskom pripadnošću.
Nakon predavanja i kraće tematske rasprave vjeroučitelji su sudjelovali u sedam radionica po kriterijima Županijskih stručnih vijeća gdje su po skupinama izrađivali plan i program izvannastavnih aktivnosti. S temama vezanim za solidarnost, ljudska prava, kulturnu baštinu i domoljublje trebalo je osmisliti nekoliko nastavnih cjelina i tema s naznačenim općim i pojedinačnim ciljevima te metodičkom obradom i načinom vrednovanja. Prema riječima voditeljica, radionice su iznjedrile zanimljive i kreativne prijedloge koje će mnogi vjeroučitelji zasigurno iskoristiti u budućem izvannastavnom radu. Stručni skup završen je kraćim susretom predstojnika Periša i više savjetnice za vjeronauk Sabine Marunčić s vjeroučiteljima početnicima te onima do pet godina radnoga iskustva u školi.