U predavanju u kojem je govorio o izazovima i mogućnostima korištenja digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u odgojno-obrazovnim sustavima istaknuo je da je obrazovanje jedno od najvećih dostignuća čovječanstva te zaključio da tehnologija i umjetna inteligencija mogu čovjeku pomoći u tome, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti ljudski faktor. „Obrazovanja nema bez osobnog ljudskog kontakta“, rekao je Jokić.

Na vijeću su sudjelovali i vjeroučitelji Krčke biskupije s predstojnikom Katehetskog ureda Zvonimirom Seršićem, brojni ravnatelji škola, a okupljene je pozdravio i riječki nadbiskup Mate Uzinić. Istaknuo je da pitanje korištenja modernih tehnologija nije mogu li se koristiti u odgojno-obrazovnom sustavu, nego kako ih koristiti jer to je neminovno. Okupljene je pozdravila i predstojnica riječkog Katehetskog ureda Ksenija Rukavina Kovačević kao organizator stručnih vijeća za vjeroučitelje u ovoj školskoj godini.

Jokić je iznio rezultate istraživanja o utjecajima pandemije COVID-19 na život mladih, provedenog u školama u Hrvatskoj, u kojemu je sudjelovalo više od 44 tisuće učenika i 9 tisuća djelatnika. Rezultati su pokazali da je većina mladih uspješno prebrodila tu krizu, ali je istaknuo da su zanimljivi prikupljeni podaci o korištenju digitalnih tehnologija te o povjerenju u ljude.

Uronjenost mladih u digitalni svijet je iznimno velika, nekoliko sati dnevno, pa relativno malo vremena provode uživo sa svojim prijateljima i obiteljima. Pokazalo se da previše vremena u digitalnom svijetu loše utječe na psihičko zdravlje učenika, ali s druge strane isti učinak ima i potpuna izolacija od moderne tehnologije. „Bilo bi dobro pokušati pogoditi mjeru, da te digitalne tehnologije koristimo konstruktivno, stvaralački, da nam pomažu, a ne da im budemo robovi. To vrijedi za djecu i za roditelje“, kazao je ravnatelj Instituta. Ipak, djeca su sama pokazala da su svjesna negativnog utjecaja na kvalitetu njihova života ako previše vremena provedu u digitalnom svijetu.

Po pitanju povjerenja učenici su izrazili da ponajviše ipak vjeruju roditeljima, znatno maje drugim ljudima. Jokić je istaknuo da je, uz potreban oprez, ipak važno raditi na jačanju povjerenja među ljudima. „Mi, odrasli, moramo im primjerom i suradnjom pokazati da se može vjerovati u ljude, jer jedino povjerenje u ljude može, ne samo te mlade nego i cijelu Hrvatsku kao i cijelu civilizaciju, pomaknuti prema pozitivnim vrijednostima“, naglasio je.

Iznio je i svoju viziju škole budućnosti koja će sve manje biti vezana uz fiksno mjesto i vrijeme, čak i predmet, ali i dalje će kvaliteta obrazovanja ovisiti o ljudskom kontaktu. U svijetu u kojem su informacije lako i brzo dostupne, škola bi trebala biti ta koja će podučavati vrijednostima, poticati kreativnost, komunikaciju i učiti kako rješavati probleme, zaključio je Jokić.