Zagreb, (IKA) – Studenti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predvođeni dr. Ljerkom Dulibić, posjetili su u srijedu 12. travnja, u okviru izbornoga kolegija „Ikonografija umjetnosti zapadnoga kruga”, kapelu Sv. Stjepana u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu te izložbu „Katedrala i Komersteiner: barokni oltari 1686.-1690.”
O kapeli Sv. Stjepana Prvomučenika, koju je biskup Stjepan II. (1225.-1247.) sagradio u čast svom zaštitniku, po povratku iz Dalmacije, kamo se sklonio pred Tatarima koji su znatno oštetili zagrebačku katedralu, studentima je govorio predstojnik Ureda za kulturna dobra mons. Nedjeljko Pintarić. Osim što je govorio o vrijednim freskama u kapeli, nastalima u vrijeme biskupa Stjepana II. Kanižaja (1356 – 1374), mons. Pintarić prikazao je brojne arhitektonske izmjene nastale tijekom niza stoljeća u kapeli, skladnih dimenzija 7m x 10 m i visine 10m.
Podsjetio je kako je tijekom 14. stoljeća u kapeli promijenjena razina poda, izgrađen novi oltar te je zatvoren okrugli trolisni prozor zbog freske Raspeća, kao i da je krajem 15. stoljeća i početkom 16. stoljeća lijepi izgled kapele žrtvovan zbog podizanja obrambenih zidova koji su pokrili gotičke prozore, a gotički ulaz na zapadnoj strani ispod rozete, zazidan je prilikom gradnje obrambenih zidina i pretvoren u oltarnu nišu.
Godine 1616. godine kapelu je obnovio biskup Petar Domitrović (1611.-1628.) te su na južnom zidu otvorena dva ranobarokna prozora u obliku osmice koji su, prolazeći kroz obrambeno ziđe, dovodili svjetlo u prostor. Jedan barokni prozor otvoren je na južnom dijelu istočnog zida, što je prouzročilo oštećenje postojećih freski.
Za biskupa Martina Bogdana (1643.-1647.), koji je obnavljao biskupski dvor, a najkasnije u doba biskupa Martina Branjuga (1723.-1747.) probijen je hodnik biskupskog dvora u razini prvoga kata. Hodnik biskupskoga dvora prodro je polovicu prvog traveja te je ta intervencija narušila cjelovitost kapele i veliki dio trečentističkih fresaka, prepoznatljivih po freski s motivima anđela svirača. U unutrašnjosti kapele tada se pojavljuju dva stupa u prostoru na koje se oslanja dograđeni element – hodnik. U tom razdoblju otvorena su i nova vrata prema biskupskom dvoru na zapadnoj strani, oblikovane su dvije niše – jedna nasuprot drugoj – na sredini istočnog i zapadnog zida okružene iluzionističkim freskama čime su pokrivene trečentističke freske.
U doba biskupa Josipa Galjufa (1772.-1786.) postavljen je novi mramorni oltar s inkrustacijama sa slikom Bogorodice u sredini i kipom sv. Stjepana Prvomučenika u atici.
U doba biskupa Maksimilijana Vrhovca (1787.-1827.) kapela je oslikana novim slojem klasicističkih freski s iluzionistički slikanim kolumnama na mjestu baroknih, što su uokvirivale niše. Kapela je godine 1791. popločena mramornim bijelim i sivomodrim pločama.
U doba biskupa Aleksandra Alagovića (1829.-1837.) postavljeni su u unutrašnjosti kapele neogotički prozori povezani s fasadom dvora pravokutnim prozorima u prizemlju dvora.
U dvadesetom stoljeću skinut je Galjufov oltar i premješten u katedralu te je tom prilikom stradala freska Golgote, od koje je ostalo samo lice Marijino priljubljeno uz noge raspetoga Krista.
U razdoblju od 1946. do 1953. godine izvođeni su istraživački i zaštitni radovi u kapeli, konzervacija zidnih slika provodila se tijekom 1952. godine, a Hrvatski restauratorski zavod izradio je godine 2005. opširni elaborat i dao smjernice za moguće pristupe uređenja kapele i prezentaciji.
Nakon kapele Sv. Stjepana i osvrta na izvanjski izgled zagrebačke katedrale, studenti su razgledali izložbu u Domitrovićevoj kuli na Kaptolu „Katedrala i Komersteiner: barokni oltari 1686.-1690.”. Upoznali su se s baroknom prošlošću zagrebačke katedrale i majstorskih ostvarenja rodonačelnika baroknog stila u sjevernoj Hrvatskoj Johannesa Komersteinera, čiji su oltari nakon potresa 1880. i neogotičkoj obnovi katedrale, raseljeni po mnogim crkvama u Zagrebačkoj nadbiskupiji, a neki se danas nalaze u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, s kojim je i ostvarena ova izložba, zahvaljujući dugogodišnjem znanstveno-istraživačkom radu dr. Nele Tarbuk i suradnika.
Dr. Ljerka Dulibić, viša znanstvena suradnica iz Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izvodi nastavu na KBF-u u svojstvu vanjske suradnice, a nositelj kolegija „Ikonografija umjetnosti zapadnoga kruga” je izv. prof. dr. Slavko Slišković. Povezujući tako teoretski dio nastave s praktičnom primjenom na terenu, dr. Dulibić u razgovoru sa studentima istaknula je važnost tematskih prigodnih izložaba, poput Komersteinerove, na kojima se objedinjuje niz saznanja i tehnika prezentacija, omogućujući posjetiteljima na jednome mjestu vide ono što je tijekom povijesti raseljeno i izmješteno iz svojih izvornih mjesta i relacija.