Split, 4. 5. 1999. (IKA) – Hrvatsko katoličko liječničko društvo, podružnica Split, priredilo je u Nadbiskupskom dvoru u Splitu 3. svibnja, u godini posvećenoj starijim osobama, Studijski dan “Skrb za starije i nemoćne osobe – problemi svijesti i komunikacije” za medicinske sestre i sve koji skrbe o starijim i nemoćnim osobama. Uime Društva nazočne je pozdravila dr. Danijela De Micheli Vitturi. Pomoćni splitski biskup Marin Barišić, pozdravljajući sudionike skupa, rekao je da “živimo u ozračju narcističkog stila života u kojemu se cijeni zdravlje, snaga i fizička ljepota, te koje vidi vrijeme kao jedan logor. I tu vladaju nacionalne, socijalne, spolne i dobne kategorije. Svojim uskrsnućem Isus je otvorio naše vrijeme i dokinuo te podjele mentaliteta tako da ne postoji više ni staro ni mlado. Naviještao je u prispodobama, koje Marulić naziva prilikama. A nova evangelizacija ima prilike ukoliko budemo svjedoci uspješna navještaja, istaknuo je biskup Barišić, poželjevši svima da iskoriste tu priliku.
Dr. don Ante Mateljan u uvodnom je predavanju potaknuo na razmišljanje o skrbi za starije i nemoćne osobe. U pastoralnom radu, čini se da je zapostavljena treća životna dob, premda su starije osobe najprisutnije u našim crkvama. Stare i nemoćne osobe integralni su dio društva i Crkve, te se o njima mora skrbiti i društvena zajednica i zajednica Crkve. Skrb Crkve za bolesne i starije osobe nije usmjerena isključivo fizičkoj i psihološkoj pomoći u olakšanju teže životne situacije, nego ta skrb ujedno uključuje i nastojanje da se čovjeku u kasnijim godinama života pruži prikladna pomoć u dostignuću smisla vlastitog postojanja, i kršćanski rečeno, ostvarenja spasenja, istaknuo je dr. Mateljan. Uz socijalni angažman Crkve, valja posvetiti dužnu pozornost i posvetiteljskoj službi, kojoj je smisao omogućiti vezu čovjeka, vjernika, s Kristom Gospodinom. U pastoralu starijih i nemoćnih osoba valja im omogućiti da na prikladni način žive crkveno zajedništvo, istaknuo je dr. Mateljan.
Dr. Lovel Giunio govorio je o poremećajima svijesti kojima je uzrok poremećaj srca. Ukoliko osoba dobro podnosi napor, to je najbolji pokazatelj da je srce zdravo. Dr. Meri Matijaca i dr. Anton Marović govorili su o neurološkim uzrocima poremećaja svijesti, a dr. Zoran Vučinović o endokrinološkim uzrocima poremećaja svijesti. Viša medicinska sestra Ružica Maduna obradila je psihosocijalne aspekte treće životne dobi. Stari čovjek svojim biosocijalnim i psihofizičkim svojstvima čini posebnu ranjivu skupinu. U skupini najstarijih osoba najviše je onih koji trpe zbog gubitka tjelesnoga ili psihičkog zdravlja. Narušenost tjelesnoga zdravlja u starosti ubrzava i narušenosti psihičkog zdravlja, i obrnuto.
Zanimljivo je da bi djeca radije smjestila svoga oca u Dom nego djeda i baku. Starost je milosno vrijeme, istaknuo je kardinal Franjo Kuharić. Dr. Nikola Jelovac održao je izlaganje o ulozi obitelji u skrbi dementnih osoba. Sada u Hrvatskoj ima više desetaka tisuća dementnih osoba, a taj će se broj povećavati što je stanovništvo starije, upozoreno je na predavanju. Govoreći o boli i problemu svijesti dr. Ivanka Balić ukazala je na kakve sve poteškoće nailaze teško bolesne osobe i oni koji ih njeguju. Mr. Asja Smolčić-Bubalo govorila je o inkontinenciji, te o farmakološkim aspektima skrbi za starije osobe. Da bi se stvorile elementarne mogućnosti za brigu o starim i nemoćnim osobama potrebno je uključiti ljude u Crkvi i društvu. Crkva mora upozoravati, pa čak i vikati, da se pomogne ljudima koji pate. Ako sami ne možemo pomoći, treba dignuti glas, kazao je dr. Mateljan. U pastoralnom radu moralo bi se voditi računa o starim i nemoćnim osobama. Vjernici bi morali natjerati svećenike da se za njih brinu, i organiziraju u toj skrbi i župljane. Valja posebno poticati dragovoljni rad, istaknuo je dr. don Josip Ćorić. Kao primjer brige za stare i nemoćne ljude, spomenute su župe u Italiji i ostalim zemljama, gdje se vjernici od malih nogu odgajaju za služenje i brigu za potrebne i nemoćne. Na kraju, svi su se složili da je taj studijski dan o starijim i nemoćnim osobama tek najava i početak sustavnijega pastoralnog planiranja i rada.